Vrste oblaka

anuška

Poznata ličnost
Deset vrsta oblaka

Nad našim glavama gotovo svakodnevno plove tone vode. Iako mnogi misle da su oblaci vodena para, oni su zapravo voda u tekućem i/ili krutom agregatnom stanju. Kondenzacijom vodene pare nastaju sićušne kapljice ili kristalići koji tvore oblak.
Njihovim međusobnim sudaranjem masa im se postupno povećava, a oblak će postati oborinski tek onoga trenutka kada kapljica vode, snježna pahulja ili zrno tuče budu dovoljno teški da ih gravitacija privuče prema površini Zemlje. Zrak određene temperature može primiti točno određenu količinu vodene pare.



Cirusi
Udio vodene pare u zraku ( udnosu na najveći mogući) izražen u postotkunazivamo relativna vlažnost zraka. Voda će iz plinovitog u tekuće stanje početi prelaziti onoga trenutka kada zrak postane zasićen vodenom parom, odnosno kada relativna vlažnost zraka dosegne maksimalnih 100%. Temperatura zraka na kojoj se vodena para kondenzira nazivamo točkom (temperaturom) rosišta.
Topli zrak može sadržavati znatno više vlage od hladnijega. Tu zakonistost možemo i praktično primjeniti. Primjerice, ako je na nekom područja udio vode u zraku stalan, a temperatura pada, to nužno znači da će se povećavati relativno vlažnost zraka. Obrnuto, ukoliko temperatura zraka poraste relativna vlažnost pri nepromjenjenom udijelu vode u zraku će rasti.
Na Zemlji su neka područja poznata po velikom udjelu vlage u zraku. To su prvenstveno područja prašuma uz ekvator. Tokom cijele godina vlažnost zraka u tim područjima izrazito je visoka.



Kumulonimbusi
Nasuprot njima, relativna vlažnost zraka najniža je u pustinjama. No čak i tim područjima zrak sadrži prilično puno vlage (vode u plinovitom stanju), no uglavnom ne postoje prirodni mehanizmi koji bi „iskoristili“ postojeću količinu vode u zraku. Dok uzdizanje zraka nad ekvatorijalnim područjima dovodi do kondenzacije i obilnih oborina, nad obratnicama (pustinjska područja) prevladavaju silazne struje koje zagrijavaju i isušuju zrak.
Postoji deset vrsta oblaka koje je odredila svjetska meteorološka organizacija (WMO=World Meteorological Organization). Vrste oblaka razdijeljene su i u podvrste, koje se razlikuju s obzirom na visinu pojavljivanja, oblik i sastav. Razlikujemo tri "kata" atmosfere u kojima se najčešće pojavljuju određene vrste oblaka. Najviši kat oblačnosti je na visini 7-13 km.



Raspodjela oblaka po visini i sastavu

Ondje se pojavljuju visoki oblaci . Srednji kat zahvaća visinu 2-7 km, sa srednje visokim oblacima. Donji se kat proteže od tla (morske površine) do visine dva kilometra. U njemu se pojavljuju niski oblaci.
Takvoj raspodjeli po visini odgovara sastav oblaka: Visoki su oblaci posve ledeni oblaci, s temperaturama nižim od –35°C, i nisu oštro ograničeni (cirusi, cirokumulusi, cirostratusi).
Srednje visoki oblaci su mješoviti oblaci od leda i vode, s temperaturama od –10°C do –35°C (alokumulusi, altostratusi, nimbostratusi).
Niski su vodeni oblaci, s temperaturama od –10°C do više od 0C, i oštro su ograničeni (kumulusi, kumulonimbusi, stratokumulusi, stratusi).
Ipak, tri su osnovne vrste oblaka i to: paperjasti - cirusi, grudasti - kumulusa i slojeviti – stratusi. Oni kombinirani su visinama na kojima se pojavljuju dijele se na 10 vrsta oblaka:
Cirusi se pojavljuju samo u najvišem katu naoblake. Ovamo pripadaju ovčice( cirokumulusi) i visoki slojeviti oblaci (cirostratusi). U srednjem su visinskom pojasu altokumulusi, koji su grudasti, te altostratusi i nimbostratusi, koji su slojeviti.


Stratusi
U donji , niski sloj pripadaju niski grudasti oblaci kumulusi i njima srodni olujni oblaci kumulonimbusi. Nadalje, u tom su sloju i niski slojeviti oblaci stratusi i grudasto-slojeviti stratokumulusi.
Oblaci su razdijeljeni u 10 vrsta i u tri sloja po međunarodnom dogovoru. Visinske granice oblaka nisu točno određene, jer se oblaci često šire i preko njih.
Tako se može dogoditi da se altostratusi i kumulusi pojave više, a nimmbostratusi se mogu širiti i naniže i naviše od "svog kata". Osobitost među oblacima jet kumulonimbus (olujni oblak), koji može doseći i treći kat. Tada vodeni oblak dobije ledenu kapu.
Izvor :DalmacijaNews
 

Boki

Suspendovan nalog
Cirrus unccius​
cirrus-unccius.jpg
Cirrocumulus​
Cirrocumulus2.jpg
Cirrostratus​
cirrostratus.jpg
Altocumulus​
altocumulus-flocus.jpg
Altostratus​
altostratus.jpg
 

Boki

Suspendovan nalog
Moram da pomenem da sam prve savete za početak slikanja imao vezane upravo za nebo i oblake. Zato mi je ova tema izuzetno interesantna. Postoje pravila linearne i vazdušne prespektive, zlatni presek i parvilo trećine. Obožavam slike u žanru pejsažnog slikarstva kada na slici preovladava 2/3 neba. Oblaci i nebo su te bitne stvari od koje zavisi kompletna slika, ako je nebo loše i slika je loša.
Veoma poučna i interesantna stvar, a malo ko od nas primećuje oblake na takav način i malo zna o njima.zagrljaj.gif
 

Boki

Suspendovan nalog
Specifične karakteristike u oblicima oblaka i razlike u njihovoj unutrašnjoj strukturi dovele su do dalje podele rodova oblaka na vrste.​
Fibratus​
Long_Cirrus_fibratus.jpg
Uncinus​
Cirrus_uncinus-1.jpg
Spissatus​
cirrus-spissatus.jpg
Castellanus​
altocumulus-castellanus.jpg
Floccus​
cirrocumulus-floccus.jpg
 

Boki

Suspendovan nalog
Stratiformis​
Cirrocumulus-stratiformis.jpg
Nebulosus​
cirostratus-nebulosus.jpg
Lenticularis​
altocumulus-Lenticular.jpg
Humilis​
cumulus-humilis.jpg
Mediocris​
cumulus-mediocris-i-humilis.jpg
 

Boki

Suspendovan nalog
PODVRSTE​
Intortus​
Intortus.jpg
Vertebratus​
cirrus_fibratus_vertebratus_gross.jpg
Undulatus​
Altostratus-undulatus.jpg
Radiatus​
39cumulusradiatuspaulcooper.jpg
Lacunosus​
cirruocumulus_lacunosus_20070626_1.jpg
 

Boki

Suspendovan nalog
Duplicatus​
cirrus_duplicatus.jpg
Translucidus​
altostratus_translucidus.jpg
Perlucidus​
altocumulus-perlucidus.jpg
Opacus​
stratocumulus-opacus.jpg
OBLACI PRATIOCI​
Mamma​
clouds_mamma.jpg
 

anuška

Poznata ličnost
Neobični oblaci koji ponekad nestvarno izgledaju

Na nebu često možete vidjeti neobične oblake koji ponekad izgledaju nestvarno. Neki od njih izgledaju kao brodovi, drugi se pak čine kao morski valovi.




 

jasna949

dežurna ćaskalica
ovo je fantastično i od Jana i od Anuške, :thumbsup::thumbsup:
često gledam oblake a pojma nemam kako se zovu, znam samo da mnogo volim zalazak sunca koje se probija kroz oblake....:)
 
Vrh Dno