Stres uzročnik mnogih zdravstvenih problema

[anuška]

Stres - bori se ili bježi!


Kao odgovor na stres, naše tijelo pokreće prirodan mehanizam zaštite. Međutim, ako taj mehanizam radi stalno, može naškoditi našem zdravlju. Poduzmite nešto da izbacite stres iz Vašeg života.

Nadbubrežne žlijezde nalaze se odmah iznad bubrega i sastoje se od 2 dijela – kore i srži.
Glavna funkcija nadbubrežnih žlijezda je regulacija odgovora na stres putem sinteze hormona stresa – kortizola i adrenalina.
Kada nervni sistem osjeća psihičku ili fizičku opasnost, nadbubrežne žlijezde počinju ispuštati u krv adrenalin i noradrenalin.
Pokreće se mehanizam “fight or flight” ("bori se ili bježi").
Hormoni stresa odmah stežu krvne žile i podižu tlak.
Krvne žile u crijevima istodobno se zatežu, što uzrokuje naprezanje stomačnih mišića i zaustavlja sve probavne procese. Ovo djelomično objašnjava zašto se hrana tako teško probavlja, ako ju jedete pod stresom.
Danas, mnogi ljudi pomalo ispuštaju hormone stresa tokom cijelog dana.
Zastoji u prometu, stresne situacije na poslu i doma, užurbani ritam života, čak i gledanje TV-a – sve to doprinosi konstantnom stanju uzbune i pretjeranoj stimulaciji organizma.
No naše tijelo nije stvoreno da se nalazi u stalnom stresu. Našim nadbubrežnim žlijezdama potreban je period odmora nakon perioda sinteze stresnih hormona.

Pretjerani rad nadbubrežnih žlijezda može uzrokovati visoki krvni tlak, anksioznost, depresiju, promjene raspoloženja i druge psihičke probleme.
Ako nadbubrežne žlijezde rade u takvom ritmu duže vremena, mogu se istrošiti i uopće prestati raditi. To može uzrokovati kronični umor, nesanicu, alergije, hipoglikemiju i druge probleme.

Stres i debljanje


Zašto stres deblja? Odgovor je jednostavan. Tokom stresa u krv se ispuštaju velike količine kortizola.
Kortizol stvara inzulinsku rezistenciju, koja uzrokuje debljanje, jer se šećer i ugljikohidrati iz hrane ne sagorijevaju, nego se spremaju u masne stanice. To se rezultira taloženjem sala u području struka i bokova.
Kod takve situacije ne pomaže samo izbacivanje šećera i nezdravih ugljikohidrata iz prehrane. Najvažnije je smanjiti stres, koji izaziva višak kortizola i uzrokuje inzulinsku rezistenciju.
Potvrđeno je da tokom stresa većina ljudi posegne za grickalicama ili slatkišima. Samo mali postotak ljudi u stresnoj situaciji gubi apetit. Međutim, zabilježeno je da takvi ljudi „navaljuju“ na nezdravu hranu kasnije, kada stresna situacija prođe, i u kratkom roku nadoknade manjak kalorija.
Promjena dijete i načina života, zajedno sa pravilno odabranim biljnim lijekovima, mogu pomoći vraćanju zdravlja i ravnoteže nadbubrežnih žlijezda.
Kako eliminirati stres


Postoji mnogo načina da se opustite i lakše podnesete stres.

• Odmarajte se. Ranije odlazite na spavanje. Možda će Vam trebati 9 sati sna, čak i više - nema veze. San nije trošenje vremena. Ništa ne može zamijeniti kvalitetan odmor.
• Smijte se! Smijeh je najbolji lijek. Gledajte komedije – ako treba, svaki dan! Birajte društvo optimističnih osoba.
• Smanjite na minimum gledanje uznemiravajućeg sadržaja na TV-u i Internetu.
• Lagano vježbajte. Hodanje, yoga, tai chi, rastezanje, vježbe disanja povoljno djeluju na rad nadbubrežnih žlijezda. Izbjegavajte iscrpljujuće vježbe.
• Pijte dovoljno vode. Zamijenite vodu iz pipe sa filtriranom ili izvorskom vodom.
• Pripazite da unosite dovoljno kalija. Kalij je od iznimne važnosti za rad adrenalnih žlijezda. Voće i povrće su dobar izvor kalija. Uključite u svoju dijetu mrkvu, kukuruz, avokado, paradajz, šparoge, špinat, jabuke, marelice, banane, naranče, kruške, jagode i alge.
• Vitamin B5 (pantotenska kiselina) je također važan za rad nadbubrežnih žlijezda. Sadrže ga cjelovite žitarice, leća, grah, cvjetača, brokula, paradajz, kikiriki. Ako ne konzumirate redovito ove namirnice, kupite tablete sa kompleksom B vitamina, koje sadrže najmanje 50mg vitamina B5.
• Pripazite na unos ostalih vitamina i minerala poput vitamina A, C i E, cinka, kroma, magnezija, mangana, esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina.
• Neke biljke (astralgus, ginseng, sladić, rhodiola, boražina i ashwagandha) pomažu radu nadbubrežnih žlijezda i preporučuju se osobama koje su izložene stresu.
• Uzmite godišnji odmor. Ako je to moguće, nemojte sa sobom nositi mobilni telefon. Provedite odmor uživajući u lijepoj prirodi sa svojim bliskima.

 

[jasna949]

Mleko smiruje živce


Mleko je odličan lek za brisanje posledica stresa, a nemački naučnici su dokazali da redovno ispijanje čaše toplog mleka pre spavanja odmara mozak.

Portal Magazin prenosi da je nemačko istraživanje pokazalo da su fosfolipidi u mleku pravi blagoslov za ljude pod stresom.

Iako mnogi smatraju da je mleko zbog masnoća i izazivanja alergija potrebno izbegavati i da ga mnogi ne podnose, naučnici ga, ipak, preporučuju.

Istraživači Univerzitetu u Trieru dokazali su da pijenje mleka donosi ravnotežu i vraća kognitivne (spoznajne) sposobnosti koje su ugrožene stresom.

Zato čaša mlakog mleka pre spavanja "briše" težak dan i olakšava san.



http://www.24sata.rs/specijal/zivot/vest/mleko-smiruje-zivce/75582.phtml

 

[anuška]

Na rubu ste?

Posvetite se sebi, jer stres uzrokuje brojne bolesti

Život vas melje: Nagomilani posao, obveze koje vas sustižu iscrpljuju vas. Stanite na loptu!

Pucate po šavovima, ne možete više izdržati nagomilani stres – strahujete od posla koji ne uspijevate obaviti, gledate konkurentskog menadžera koji vas pretječe, gubite snagu... Stanite na loptu! Jer to stanje koje traje mjesecima, pa i godinama, okidač je za nastanak najtežih bolesti.

Reakcija na opasnost

Sigurna i brza terapija, Iskustvo više od 20g Pacijenti iz 76 zemalja www.terme-selce.hr
Stres utječe na naše zdravlje, emocije, odluke, odnose i na kvalitetu našeg života. I zato se trebamo naučiti nositi sa stresom. Stres je narušavanje normalnog psihofizičkog stanja, koje se pojavljuje kada je naše tijelo i psiha pod prevelikim ili iznenadnim pritiskom zahtjeva za funkcioniranjem izvan svoje uobičajene sposobnosti. No, stres nije sam događaj koji ga izaziva, nego naša reakcija na taj događaj.
– Nerijetko ga se izjednačava sa strahom. Reakcija na opasnost puno se teže odražava na naš psihički integritet. Kad se javlja mogućnost da u pitanje dolazi naš ego, ona izaziva stres ili strah. Tjelesno se to manifestira grčenjem mišića, lupanjem srca, probava se zaustavlja... Ako takvo stanje traje dulje, nastaju psihosomatske bolesti. Osoba se iscrpljuje emocionalno i mentalno, javlja se umor i bezvoljnost, što je uvod u depresiju. Stres nastaje kad se svi mehanizmi obrane iscrpe. Osobito je to vidljivo kod visokopozicioniranih javnih osoba, u kojih se zbog dugotrajnog unutarnjeg sukoba (psihički su napeti pri čemu im tijelo ubrzano luči antitijela) organizam iscrpi i gube imunitet – objašnjava psihijatar prof. dr. sc. Vladimir Gruden, profesor medicinske psihologije, psihoterapeut, oštar kritičar paramedicinskih pojava...

Lažni autoritet
Kako se braniti od stresa?
– Preispitati svoj lažni “ja”, svoj ego. Najbolji primjer je general Gotovina, koji je bez stresa i taj mir može prenijeti na druge. Ima karizmu koja je dar s neba, njeguje vrijednosti koje izgrađuju i daju duboki mir – tvrdi profesor Gruden.
Inače, prvi korak u borbi sa stresom jest da ga – prepoznate. Naime, nakon što ga detektirate moći ćete se s njim i adekvatno nositi. Psihoterapija može pomoći, ali, dakako, ne mora biti svačiji izbor. Opuštajuće šetnje u zelenilu, razgovor s osobama od povjerenja ili bilo koja opuštajuća radnja bit će vam najbolji saveznik u borbi sa stresom.

O drugima govorite samo dobro, družite se...
Kako biste potpuno izbjegli stres, smanjili ga ili ga sveli na najmanju moguću mjeru, predlažemo vam sljedeće:
– osvijestite svoje reakcije na stresne događaje
– njegujte pozitivne osjećaje
– izbjegavajte nepotrebno natjecanje
– zauzmite se za sebe
– prepoznajte i poštujte svoje granice
– bavite se hobijima, sportom, relaksirajte se
– redovito vježbajte
– o drugima – samo dobro
– odredite prioritete
– češće se odmarajte kad ste pod pritiskom radnih zadataka
– družite se s prijateljima i s njima podijelite brige
– najbolje iskoristite svoje vrijeme
– postavljajte si realne ciljeve

5 znakova koje treba uočiti i kvalitetno reagirati na njih:
1. Naučite prepoznati znakove upozorenja za stresnu situaciju i reagirati – mirno.
2. Naučite se opuštati, odmarajte se i bavite aktivnošću koja vas rasterećuje.
3. Ako patite od nesanice ili stalne glavobolje – posjetite liječnika.
4.Osluškujte svoje tijelo i ne ignorirajte znakove koje vam šalje – uvažite ih.
5. Kada osjetite pritisak obveza – delegirajte zadatke!

U zemlji siromašnih, ali vječno nasmijanih ljudi nema stresa
Izvor:Večernji list