Što još niste znali o kavi

[anuška]

Kava i kako zaista uživati

Čak i ona najskuplja nije najbolja ako se dobro ne pripravi!

Opisat ćemo vam kako se dobiva šalica savršene kave. Opis koji slijedi može vam poslužiti kao referenca pri ocjeni kvalitete kave koju kupujete u trgovinama ili pijete u kafićima. Nažalost, većina kave koja vam se nudi neće zadovoljiti uvjete koje savršena šalica kave zahtjeva.


Odabir kave

Kava bi trebala biti sorte Arabica, po mogućnosti iz
Kolumbije, Jemena, Havaja ili Jamajke. Većina kave u našim trgovinama je mješavina Robusto kave koja ima nešto veći udio kofeina.
Budući da o državi porijekla ovisi okus kave, njen izbor je stvar osobnog ukusa. U Hrvatskoj se uglavnom konzumira kava iz Brazila (autor članka preferira kavu iz Jamajke ili Kolumbije).
Kada kupujete kavu kako bi uživali u savršenoj šalici kave, trebali bi kupiti zelena nepržena zrna ne starija od 6 mjeseci. Tako zelena, morala bi biti pohranjena na suhom mjestu u jutenim ili platnenim vrećama, nikako ne hermetički zatvorena!

Prženje kave

Nakon njenog odabira, kavu treba i pržiti. To se može učiniti na više načina ali najvažnije je paziti na sljedeće:
- treba imati dobru kontrolu nad temperaturom prženja i temperaturu održavati konstantnom,
- treba neprekidno miješati kavu kako bi sva zrna bila ravnomjerno pržena,
- kavu nakon prženja treba vrlo brzo hladiti (bez vode),
- prije početka prženja morali biste znati kakvu kavu kasnije namjeravate kuhati - jer za različite načine kuhanja kave kava se mora jače ili slabije pržiti. Naime, slabije pržena kava ima veći udio kofeina, za razliku od jače pržene kave u kojoj je je udio kofeina manji. Pri jačem prženju kave treba paziti da se kava ne prži prebrzo kako ne bi izgorjela. S druge strane, ako se kava prži predugo (duže od 15 minuta) izgubit će svoja svojstva. Optimalno vrijeme prženja je maksimalno 12 minuta.
Ako se odlučite na prženje kave u tavi od lijevanog željeza, iznimno je bitno kontinuirano miješanje kave, briga oko temperature prženja i brzo hlađenje nakon prženja.
Prženje u pećnici je zahtjevnije jer je kavu zbog otežanog miješanja teže ravnomjerno pržiti. Osim u tavi i pećnici, kavu možete pržiti i u automatu za prženje kave, no ovakvi aparati su često skupi i upitne kvalitete. Prženje kave u automatu za kokice se nikako ne preporuča!

Sam postupak prženja počinje ubacivanjem zelenih zrna kave u željeznu posudu koja se zagrije na vatri srednje jačine (otprilike 260-280 stupnjeva). Odmah nakon toga započinje miješanje. Tijekom prvih nekoliko minuta kada se kava tek počinje pržiti osjetit ćete miris sličan mirisu svježe pokošene trave. Nakon 5-6 minuta kava će se početi poprilično dimiti stoga budite spremni na provjetravanje prostora. U ovoj fazi kava će već poprimit blago svjetlo-smeđu boju. Nakon 8 minuta kava će početi pucketati (kao kod pečenja kokica). Pucketanje uzrokuje isparavanje vode iz zrna kave. U ovom trenutku kava je svjetlo smeđe boje (boje cimeta), dosta je kisela i blaga.
Ako se prženje prekine odmah nakon što kava prestane pucketati dobiva se “američka” kava, smeđe boje, punog okusa no poprilično kisela.
Otprilike minutu poslije slijedi “city” pržena kava koja je znatno tamnija i jačeg okusa i arome. Ova faza može se prepoznati po još jednom slijedu pucketanja no ovog puta puno tišem u odnosu na prvi.
Minutu kasnije počinje nešto jače dimljenje te stadij “lagane Francuske” kave. Na zrnima će se pojaviti “sjaj” budući da ulja iz zrna izbijaju na površinu.
U dvanaestoj minuti dobiva se Francuski pržena kava koja je najbolja za espresso. Zrna ovako pržene kave su sjajna jer su ulja izbila na površinu i karakteristične su tamno-smeđe boje. U ovoj fazi kava gubi kiselost te dobiva na gorčini.
Kavu ne smijete pržiti dulje od trinaest minuta jer će postati neupotrebljiva! Ukoliko ste ju pržili do kraja zrna su postala tamno smeđa gotovo crna.
Odmah po završetku prženja, zrna treba ohladiti (stavljanje u hladnjak će ih uništiti). Preporuča se stavljanje vrućih zrna u prozračnu posuda (cjedilo ili sito) i odlaganje na najhladnije dostupno mjesto (primjerice balkon).

Duljina prženja kave je stvar osobnog izbora. Preporučamo vam da nabavite manju količinu jeftinije kave za vježbu. Prema osobnim preferencijama (i vrsti kave) odgovarat će vam različita dužina prženja.

Nakon što se kava u potpunosti ohladila morate ju spremiti u zrakom nepropusnu posudu na najmanje 24 – 48 sati nakon čega je spremna za mljevenje.

 

[anuška]

Mljevenje kave

Postoje tri osnovna načina mljevenja kave od kojih mi preporučamo upotrebu ručnog mlinca. Iako ih većina ljudi ne voli a i teško ih je nabaviti, prednost ručnog mlinca je da neće pregrijati zrna kave, a vi ćete moći lako odrediti razinu do koje želite usitniti kavu.

Klasični mlinac s nožićima trebalo bi izbjegavati jer ne samo da brzo rotirajući noževi trenjem zagrijavaju kavu zbog čega ona gubi svojstva već se teško kontrolira stupanj usitnjenosti kave.

Kvalitetniji “čunjasti” mlinac usitnjava kavu na kvalitetniji način te ga preporučujemo ukoliko nemate ručni mlinac.

Uvijek je preporučljivo usitnjavati onoliko kave koliko ćete konzumirati, stoga nikad nemojte samljeti svu kavu odjednom. U hermetički zatvorenoj tamnoj posudi nemljevena kava zadržava svoja svojstva do 14 dana, nakon toga počinje gubiti na kvaliteti.

Kako skuhati kavu i vrste napitaka od kave

U lošijim ugostiteljskim objektima ćete teško primijetiti razliku između kave s mlijekom i Macciata, a ponekad niti Cappuccino neće biti kakav očekujete. Znate li razliku između najčešćih napitaka od kave?

Espresso je čista kava bez ikakvih dodataka. Mora imati pjenu ali od kave, ne mlijeka i poslužuje se u količini od 2/5 male šalice.
Macciato [Makijato] je Espresso s pjenom od mlijeka, ne s mlijekom. Čini ga 2/5 šalice Espressa i 1/5 šalice pjene od mlijeka.
Espresso Pana je Espresso sa slatkim vrhnjem za šlag, ali ne tučenim, bez mlijeka, 2/5 šalica Espresso 1/5 šalice vrhnje.
Kava s mlijekom je 2/5 šalice Espresso, 2/5 šalice mlijeko 1/5 šalice pjena od mlijeka.
Bijela kava je 2/5 šalice Espresso i 2/5 šalice mlijeko.
Cappuccino [Kapučino]je 2/5 Espresso, 1/5 mlijeko i 2/5 pjena od mlijeka.
Mocha [Mokačino] je 2/5 espresso, 1/5 čokoladni sirup, 1/5 mlijeko i 1/5 pjena od mlijeka.
Količina Espressa može varirati no omjeri bi trebali ostati isti.

Osim izbora napitaka od kave u kojima svi uživamo u ugostiteljskim objektima, kod kuće također imate izbor između nekoliko načina kuhanja kave. Vaš izbor može biti filtrirana ili turska kava, te naravno espresso ukoliko imate aparat.

 

[anuška]

.

Filtrirana kava zahtjeva prikladan aparat u čiji se gornji dio stavlja papirnati filter i kava a u zasebnu posudu voda. Zagrijavanjem voda počinje kuhati i isparavati i natapati kavu koja zatim kapa u posudu.

Različiti načini kuhanja kave potječu iz različitih kultura svijeta. Stoga se turska kava može pripremiti na tri osnovna načina. Kavu možete dodati u suhu džezvu, pržiti je nekoliko sekundi te ju zaliti vodom i nastaviti kuhati dok dva puta ne zakuha. Tursku kavu možete pripremiti i na način da istovremeno pomiješate vodu I kavu ili možete prvo zakuhati vodu a onda dodati kavu.

Osim ovih napitaka postoji još mnogo drugih, od najjednostavnije instant kave pa do kompliciranijih kava - gotovo umjetničkih djela.
No najvažniji je užitak ispijanja kave koju ste sami pržili, samljeli i skuhali. Svaki gutljaj je užitak u vlastitom umjetničkom dijelu. Nema većeg užitka nego prijateljima i gostima ponuditi kavu iz Kolumbije ili Jemena koju ste sami pripremili.
Izvor:e,lumen.net

 

[jasna949]

Prva reklama za kafu datira s početka 18. veka. Vlasnik jednog od venecijanskih kafea delio je letke po ulici.

• Kapućino je dobio ime po kapuljačama jednog italijanskog reda fratara, koji su nazivani kapuljačićima. Podudarnost se ticala boje kafenog napitka i kapuljača koje su nosili.
• Priča se da je za vreme Građanskog rata Amerikancima u nekom trenutku nestalo kafe. Umesto nje, vojnici su po istom principu, pravili napitak od kukuruza i pečenog krompira.
• Sve do pape Klimenta VIII (kraj XVI veka), koji se usudio da proba kafu i prizna da mu se dopada, kafa je u Vatikanu smatrana „gorkim Sotoninim izumom”. Kada su ga ostali crkveni velikodostojnici prisilili da, uprkos svojim simpatijama, pred vernicima ozvaniči ovu karakterizaciju kafe, papa Kliment VIII je, stao pred masu i rekao: „Ovo Sotonino piće je toliko dobro... Trebalo bi da prevarimo Sotonu i da mu pokrstimo piće.” Za vreme njegovine vladavine, anatema bačena na kafu konačno je skinuta.
• Do X veka, kafa je bila hrana. Etipoljani su pravili visokokalorične loptice od kafe i životinjske masti, koje su jeli u toku dugih putovanja.