• Dobrodošli na Ćaskanja! Mi smo zajednica koja okuplja članove sa prostora bivših jugoslovenskih republika. Budite slobodni, pregledajte naš sajt, pročitajte neke od započetih diskusija. Ako želite da učestvujete u diskusijama, pisati na forumu, kreirati albume, dodavati medije, a niste naš član, registrujte se. Registracija je besplatna i zahteva samo minut Vašeg vremena. I da ne zaboravimo: registrovanjem i prijavljivanjem na forumu uklanjate sve reklame koje se prikazuju na sajtu, jer nam je stalo do naših članova. Pridružite nam se!

Srce Istre grad Pazin

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
Povijest Pazina
pazin.jpg


trakica2.jpg

PAZIN se prvi puta spominje 983. godine u dokumentu kojim car Oton potvrđuje darovanje utvrde Castrum Pisinum porečkim biskupima. Oni su XII stoljeću tvrđavu prepustili svom advocatus-u grofu Majnardu Črnogradskom (von Schwarzenburg), koji je ubrzo vlast proširio na Tinjan i Kašćergu, te time postavio temelje posjeda koji će sve do dolaska Napoleona imati posve drugu sudbinu od ostatka Istre. Nakon Majnardove smrti nakratko je posjedom upravljala njegova kćer Matilda koja se nazivala i groficom pazinskom, a ženidbom za grofa Engelberta posjed prelazi u vlasništvo Goričkih grofova.

U to je vrijeme u neprestanim sukobima triju strana rasla moć Goričkih grofova, ali i Venecije, koja je jedan za drugim stjecala vlast nad obalnim gradovima, a postupno slabila moć Akvilejskih patrijaraha koji su do tada polagali pravo na većinu posjeda u Istri. Gorički su se sada nazivali grofovima Gorice i Istre, a jedno su vrijeme čak i stolovali u Pazinu i tu imali svoju palaču. U njihovo su ime pojedinim dijelovima posjeda upravljali ministerijali i militi - pripadnici neslobodnog nižeg plemstva koji su, ne uvijek samo oružjem, već i dobro planiranim ženidbenim vezama dolazili do novih posjeda za svoje gospodare. U to su vrijeme goričkima pripadali, osim šireg područja Pazina još i Završje, Momjan, Sovinjak, Pietrapelosa, Lupoglav, Tinjan, Kršan, Kožljak, Žminj, Višnjan, Vižinada, a pojedine posjede ili prava imali su čak u Motovunu, Lovreču i Taru. Kako su se granice prečesto mijenjale bile su predmet neprestanih sporova, ali i povod nastanka najstarijeg hrvatskog međunarodnog pravnog dokumenta ISTARSKOG RAZVODA koji je pisan istovremeno u tri jezika: latinski, njemački i hrvatski - koji je pisan glagoljicom.
Kada je 1374. bez nasljednika umro gorički grof Albert IV njegov je istarski posjed, koji se tom prilikom prvi puta spominje pod imenom Pazinska knežija, na osnovu nasljednog ugovora pripao porodici Habsburg. Kako su oni tada već bili vlasnici ogromnih posjeda u Austriji, Koruškoj, Kranjskoj, Štajerskoj i Tirolu nisu posjedu pridavali veću pažnju, već su ga koristili kao izvor prihoda kojim su financirali svoj uspon na prijestolje Svetog rimskog carstva njemačkog naroda, dajući ga nebrojeno mnogo puta u najam ili kao hipoteku sebi bliskim plemićima. Izredala su se tako u Pazinu mnoga poznata grofovska imena kasnoga srednjeg vijeka: Devinski, Walsee, Della Torre, Durr (Duerrer), Mosconi, Swetkowitz, Khevenhüller, Kaitschach, Fugger, Barbo, Eggenberg, Flangini, Porzia, Auersperg, Turinetti de Prie. Oni najčešće nisu ni boravili u Pazinu, već bi posjed davali u kratkoročne podnajmove, ili je pak u njihovo ime Pazinom upravljao kapetan. Kako je svaki od njih nastojao u što kraćem roku izvući iz feuda što više prihoda, pritisak na seljake je bio uvijek na granici izdržljivosti što je prouzročilo brojne pobune kao npr. 1409, 1571, 1631,1653 i 1737 o čemu nam zorno govori jedna od izložbi u Kaštelu.

Naposlijetku, Pazinsku grofoviju kupuje 1766. osobni savjetnik carice Marije Terezije grof Antonio Laderchi markiz Montecuccoli, pa Pazinski kaštel ostaje u vlasništvu iste porodice sve do 1945. Ali zato se države oko njega - mijenjaju. Najprije je 1797. nakon pada Venecije u Napoleonove ruke nestala gotovo polumilenijska podijeljenost Istre između dvije države, jer je čitava pripala - Austriji, da bi bivši venecijanski dio pripao 1805 Napoleonu, pa 1809. ponovno Austriji, da bi još iste godine čitava Istra (ovaj puta i Pazin i središnja Istra) pripale Napoleonu.

Bilo je tako do rujna 1813. kada se sa četom vojnika iz tada austrijske Rijeke u Istru uputio kapetan Josip Lazarić, kažu Lindarac rodom, a lokalno ga stanovništvo s oduševljenjem dočekalo i pomoglo u napadu na francuske postrojbe podno Lindara. Bježeći u pravcu Pazina i dalje prema Bermu, gdje su do kraja poraženi, Francuzi su dobar dio teškog naoružanja strmoglavili niz litice Pazinske jame.

Ubrzo je čitava Istra ponovno pod vlašću Austrije, a Pazin postaje 1825. sjedište Pazinskog okruga koji osim Istre obuhvaća još i kvarnerske otoke. Nakon 1860. Istra postaje Markgrofovijom sa vlastitim saborom, a sjedište je iz Pazina premješteno u Poreč. Od 1867. nastupa vrijeme Austrougarske monarhije, da bi 1918. Istrom zagospodarili Talijani.
Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. u Pazinu su donesene povijesne odluke o priključenju Istre Hrvatskoj u tadašnjoj Jugoslaviji, ali je nakon bombardiranja grada i jake njemačke ofenzive još istog mjeseca, čitava Istra već u sastavu pokrajine Adriatisches Kuestenland njemačkog Reicha. Pazin je konačno oslobođen njemačke okupacije 08. svibnja 1945. I tek se tada, punih 1400 godina od prvih dolazaka Slavena u ove krajeve većinsko hrvatsko stanovništvo središnje Istre po prvi puta u povijesti našlo u istoj državi sa drugim Hrvatima.
Od 1991. Slovenija i Hrvatska postaju neovisne države, a od 1993. Pazin je sjedište Istarske županije.
GRAD PAZIN

620_400_1353831891pazin.jpg




LEGENDA

legende.jpg

Kako je nastala Pazinska jama
U davnini kad su u Istri s ljudima živjeli i divovi, na sjeveru su se Istre prostirala ogromna jezera i močvare. Južno nije bilo ni potoka ni vrela pa ljudi zamoliše diva Bana Dragonju da im pomogne natopiti zemlju. Dragonja upregne ogromne volove u plug i zaore od jezera prema moru. Kad je prvom brazdom doveo vodu do mora, nastala je rijeka koju je div nazvao po sebi, Dragonja. Sutradan je izorao drugu brazdu, stvorivši tako novu rijeku kojoj je dao ime po ženi, Mirna. Kad je orući treću brazdu došao pod zidine pazinskog Kaštela, s prozora ga stade zadirkivati žena pazinskog kapetana. Ruga mu se ona da plitko ore i da mu je brazda kriva. Ban Dragonja se jako uvrijedi i volove potjera natrag. Nedovršenom brazdom pokulja voda i stade plaviti pazinsku kotlinu. Pazinci stadu zapomagati, plakati i moliti Dragonju da ih spasi od pogibelji. Smiluje im se Ban Dragonja i udre nogom o zemlju, taman ispod litice na kojoj se uzdizao Kaštel. Uz strašnu huku zemlja stade propadati, otvori se od udarca ogromna jama, i proguta svu onu vodu. Tako je umjesto treće rijeke nastala vijugava rječica Pazinčica čija se voda i dan danas netragom gubi u vrletnoj Pazinskoj jami.
Legenda o raškom pastiru
Kod gospodara pazinskog Kaštela služio je jedan siromašni pastir iz Raše. Čuvao je ovce na livadi iznad Pazinske jame, i u trenutku nepažnje jedna ovca pala je u ponor. Nikom nije ništa o tome rekao, no kad je došao u posjet obitelji, otac mu je pokazao mrtvu ovcu koju je izbacila voda na izvoru Sv. Antuna u dolini rijeke Raše. Pastir je prepoznao ovcu iz svoga stada, i kad se vratio u Pazin u službu, svako malo bacio bi jednu ovcu u ponor i tako prehranjivao obitelj. No jednog dana otac, na svoju nesreću, u izvoru umjesto ovce ugleda mrtvog sina: gospodar ga je otkrio, i za kaznu bacio u ponor.
 

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
PAZINSKI KAŠTEL

pazin1.jpg



8_pazin_kastel.jpg



MUZEJ GRADA PAZINA

urbane-pazin07.jpg


Povijest muzeja

Osnivanju Muzeja grada Pazina prethodila je relativno duga povijest, sve od 1952. godine kada je Društvo za povijest i kulturna pitanja Istre u Pazinu započelo prikupljati građu za budući muzej te istodobno pokrenulo akciju i za adaptaciju Kaštela za muzejsku funkciju. Tri godine kasnije, 1955. utemeljen je Narodni muzej Pazin koji je izlagao posuđenu građu, a već je naredne, 1956. godine, rješenjem Narodnog odbora općine Pazin, osnovan Muzej grada Pazina (budžetska ustanova Narodnog odbora općine Pazin) koji je, pored ostaloga, imao zadatak da prikuplja, čuva i izlaže na uvid gradjanstvu predmete povijesne vrijednosti. Kako je razvidno iz dokumentacije, već su 1957. započele pripreme za osnivanje Narodnog muzeja, a u tadašnjem su Muzeju bile sljedeće zbirke – odjeli: Odjel narodne revolucije, Etnografija, Arheološka zbirka, Zbirka starih slika i Zbirka starog oružja. Narodni odbor općine Pazin, na odvojenim je sjednicama Općinskoga vijeća i Vijeća proizvođača, održanima 15. lipnja 1960., donio rješenje o osnivanju samostalne ustanove – Narodnog muzeja Pazin, sa zadatkom da sakuplja, čuva, stručno obrađuje i izlaže predmete i građu iz narodnog života i običaja, kao i iz ostalih oblasti kulturne povijesti i narodne revolucije u cilju približavanja ove građe građanstvu. Ovim rješenjem Muzej je dobio na upravljanje i korištenje Kaštel koji je te godine i upisan u registar spomenika kulture.



Novim rješenjem iz 1962. godine Narodni muzej u Pazinu nastavio je s radom kao Etnografski muzej Istre koji je, pored ostaloga, imao i zadatak sustavno prikupljati, čuvati, sređivati i izlagati predmete i iz oblasti kulturne historije, Narodne revolucije i socijalističke izgradnje s područja općine Pazin. Sukladno ovome rješenju planiran je i razvoj Zavičajne zbirke kojoj je pripala kulturno-povijesna građa iz fundusa nekadašnjeg Narodnog muzeja. Od 1982. godine zbirka se postupno obogaćivala zahvaljujući financiranju Općine Pazin (za otkup i zaštitu građe i za izložbene projekte).
Fond galerijske zbirke utemeljene 1969. godine s prostorom za stalan postav u Motovunu u najvećoj je mjeri povećan radovima realiziranim na međunarodnim Likovnim susretima održavanim od 1972. do 1984. godine koje je također financirala Općina Pazin.
Kulturno-povijesnom i galerijskom zbirkom 1996. godine utemeljen je Muzej grada Pazina kao podružnica Narodnog sveučilišta u Pazinu, kasnije Pučkog otvorenog učilišta. S radom je započeo 1997. godine, a od 2008. godine djeluje kao samostalna ustanova.
Područje djelovanja Muzeja je Pazin i Pazinština, odnosno središnja Istra. Zadatak je ustanove prikupljanje, čuvanje, izlaganje, stručno i znanstveno obrađivanje i publiciranje kulturno-povijesne i umjetničke baštine središnje Istre i galerijska djelatnost.
Od početka rada novoutemeljenog Muzeja grada Pazina 1997. godine muzejski je fundus gotovo deseterostr


kruzni_pazin.jpg


Izvor:www.i Pazin.net
 

jasna949

dežurna ćaskalica
Starosedelac
Učlanjen(a)
27.10.2010.
Poruke
20.474
Broj reagovanja
2.926
Horoskop
Blizanci
Nisam ništa znala o Pazinu, prolazila sam par puta kada sam putovala na relaciji Ljubljana Pula. Hvala Anuška, hvala, ovo je predivno...:)
 

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
da Pazin je istorijski gradić . Sve lepe fotografije nisam uspela da ubacim.:)
 
Vrh Dno