- Učlanjen(a)
- 17.07.2012.
- Poruke
- 8.029
- Broj reagovanja
- 5.516
- Horoskop
- Ovan
Najpoznatiji i najznačajniji spomenik, građevina od koje započinje i završava svaki obilazak grada - pulska Arena - građevina u kojoj su se priređivale borbe gladijatora. Građena je u I stoljeću, u vrijeme vladavine cara Vespazijana, istovremeno s najvećom i najpoznatijom građevinom te vrste - Koloseumom u Rimu.
Eliptičnog je oblika, s glavnom osi dužine 130 metara i kraćom osi 100 metara. U sredini je ravni prostor - borilište, a gledatelji su sjedili na kamenim stepenicama ili stajali u galeriji. Smatra se da je Arena mogla primiti 20.000 gledatelja. Građena je od domaćeg vapnenca. U srednjem vijeku Arena je korištena za viteške turnire i sajmove.
Danas se koristi za ljetne priredbe - Filmski festival, Operna sezona, Konjički festival, koncerti... kada može primiti oko 5000 gledatelja. U podzemnoj prostoriji, koja je ranije služila gladijatorima, danas je postavljena stalna izložba ”Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici”, obogaćena rekonstrukcijama mašina za proizvodnju ulja i vina (mlinovi, tijeskovi, posude za taloženje), te amforama koje su služile kao ambalaža za prijevoz ulja i vina.
Arena je smještena van gradskih zidina stare Pule zbog svoje veličine i zemljopisne pogodnosti, a do samog grada vodi nas cesta utemeljena u doba Vespazijana po kojem je i dobila ime - Via Flavia, a koja i danas predstavlja jednu od glavnih gradskih prometnica.
Arena je ujedno najveći i dobro očuvan spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj, sagrađen je sredinom I. st. pr. Kr. Povijesna legenda tvrdi da je pulski amfiteatar dao sagraditi car Vespazijan u čast svojoj ljubavnici Antoniji Cenidi koja je u Puli imala posjede.
Amfiteatar je u ovakvom obliku kakvim ga danas vidimo zaista bio sagrađen u vrijeme vladavine Tita Flavija Vespazijana (69.-79.god.), međutim smatra se da je na njegovom mjestu već za vrijeme vladavine cara Augusta, dakle početkom I. stoljeća postojala slična ali manja građevina, te da su je Flavijevci (Vespazijan,Tit i Domicijan) proširili i izgradili u potpunosti od kamena. Prvobitno su, naime, neki dijelovi bili izgrađeni od drva.
U pulski je amfiteatar tada moglo stati i do 20.000 gledatelja,koji su sa stubišta koje je okruživalo cijeli središnji ravni prostor- borilište, mogli pratiti gladijatorske ili slične borbe. Najčešće su bile priređivane od strane državnih dužnosnika radi zabave, plesa, kao dio državne politike panem et circenses ("kruha i igara"), pričemu je dijeljenje žita ,vina i dr., te zabava sa druge strane trebala skretati pozornost običnog čovjeka od svakodnevnih problema.
Sam naziv "amfiteatar" označava njegov oblik dvostrukog teatra, dvostrukog polukružnog gledališta rimskog i grčkog kazališta. Tlocrt, je naime, eliptičnog oblika sa dužom osi u smjeru sjever-jug (130 metara), te sa kraćomu smjeru istok-zapad (oko 100 metara).
Vanjski se plašt sastoji od po 72 lučno zasvedena otvora u prizemlju i na prvom katu, dok je drugi kat razgiban četvrtastim otvorima. Blokovi su vezivani željeznim šipkama koje su bile zalivane olovom.U narednom razdoblju, padom Rimskog Carstva, te padom općenito i napretka i civilizacije masovno se vade željezne šipke iz antičkih građevina, kao i što se kameni blokovi upotrebljavaju za izgradnju kuća i drugih objekata.
Srećom, pulska Arena je uspjela ipak biti očuvana za nasljedstvo daljnjim generacijama...
Eliptičnog je oblika, s glavnom osi dužine 130 metara i kraćom osi 100 metara. U sredini je ravni prostor - borilište, a gledatelji su sjedili na kamenim stepenicama ili stajali u galeriji. Smatra se da je Arena mogla primiti 20.000 gledatelja. Građena je od domaćeg vapnenca. U srednjem vijeku Arena je korištena za viteške turnire i sajmove.
Danas se koristi za ljetne priredbe - Filmski festival, Operna sezona, Konjički festival, koncerti... kada može primiti oko 5000 gledatelja. U podzemnoj prostoriji, koja je ranije služila gladijatorima, danas je postavljena stalna izložba ”Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici”, obogaćena rekonstrukcijama mašina za proizvodnju ulja i vina (mlinovi, tijeskovi, posude za taloženje), te amforama koje su služile kao ambalaža za prijevoz ulja i vina.
Arena je smještena van gradskih zidina stare Pule zbog svoje veličine i zemljopisne pogodnosti, a do samog grada vodi nas cesta utemeljena u doba Vespazijana po kojem je i dobila ime - Via Flavia, a koja i danas predstavlja jednu od glavnih gradskih prometnica.
Arena je ujedno najveći i dobro očuvan spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj, sagrađen je sredinom I. st. pr. Kr. Povijesna legenda tvrdi da je pulski amfiteatar dao sagraditi car Vespazijan u čast svojoj ljubavnici Antoniji Cenidi koja je u Puli imala posjede.
Amfiteatar je u ovakvom obliku kakvim ga danas vidimo zaista bio sagrađen u vrijeme vladavine Tita Flavija Vespazijana (69.-79.god.), međutim smatra se da je na njegovom mjestu već za vrijeme vladavine cara Augusta, dakle početkom I. stoljeća postojala slična ali manja građevina, te da su je Flavijevci (Vespazijan,Tit i Domicijan) proširili i izgradili u potpunosti od kamena. Prvobitno su, naime, neki dijelovi bili izgrađeni od drva.
U pulski je amfiteatar tada moglo stati i do 20.000 gledatelja,koji su sa stubišta koje je okruživalo cijeli središnji ravni prostor- borilište, mogli pratiti gladijatorske ili slične borbe. Najčešće su bile priređivane od strane državnih dužnosnika radi zabave, plesa, kao dio državne politike panem et circenses ("kruha i igara"), pričemu je dijeljenje žita ,vina i dr., te zabava sa druge strane trebala skretati pozornost običnog čovjeka od svakodnevnih problema.
Sam naziv "amfiteatar" označava njegov oblik dvostrukog teatra, dvostrukog polukružnog gledališta rimskog i grčkog kazališta. Tlocrt, je naime, eliptičnog oblika sa dužom osi u smjeru sjever-jug (130 metara), te sa kraćomu smjeru istok-zapad (oko 100 metara).
Vanjski se plašt sastoji od po 72 lučno zasvedena otvora u prizemlju i na prvom katu, dok je drugi kat razgiban četvrtastim otvorima. Blokovi su vezivani željeznim šipkama koje su bile zalivane olovom.U narednom razdoblju, padom Rimskog Carstva, te padom općenito i napretka i civilizacije masovno se vade željezne šipke iz antičkih građevina, kao i što se kameni blokovi upotrebljavaju za izgradnju kuća i drugih objekata.
Srećom, pulska Arena je uspjela ipak biti očuvana za nasljedstvo daljnjim generacijama...
