• Dobrodošli na Ćaskanja! Mi smo zajednica koja okuplja članove sa prostora bivših jugoslovenskih republika. Budite slobodni, pregledajte naš sajt, pročitajte neke od započetih diskusija. Ako želite da učestvujete u diskusijama, pisati na forumu, kreirati albume, dodavati medije, a niste naš član, registrujte se. Registracija je besplatna i zahteva samo minut Vašeg vremena. I da ne zaboravimo: registrovanjem i prijavljivanjem na forumu uklanjate sve reklame koje se prikazuju na sajtu, jer nam je stalo do naših članova. Pridružite nam se!

Pompeji najveća prirodna katastrofa

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
Priča o Pompejima:

I ljudski su krici iskovani u sjeni Vezuva

Pompeji su najveća prirodna katastrofa starog vijeka, a pisma Plinija mlađeg Tacitu otkrivaju posljednje sate grada u koji su dolazili najbogatiji ljudi iz Carstva

Piše: Nikola Radović
loadingAnimation.gif

prica-o-pompejima-i-ljudski-su-krici-iskovani-u-sjeni-vezuva-504x335-20110623-20110607142017-738c63f7248d6ed513bba057b5bbf5d7.jpg

Popmpeji su otkriveni slučajno 1594.

U Pompejima je 24. kolovoza 79. počeo kao još jedan vrući ljetni dan. Senator Julije Polibije zadovoljno nadgleda redizajn prostorije s bazenom. Ondje će, siguran je, zadiviti svoje sponzore i ostvariti političke ambicije vidljive sa slogana na pročelju kuće. Njegova kći Julija trudna je sedam mjeseci i još ne zna kako će za samo nekoliko sati njezino nerođeno dijete zapečatiti sudbinu cijele obitelji. Nekoliko ulica dalje, u bordelu napravljenom od tufa - žutog materijala koji se sastoji od nataloženog pepela, gladijatori (heroji tog doba) hedonistički troše slobodno vrijeme.
I bogati Stephanus u antičkom Las Vegasu osjeća podređenost zabavi pa s tamnoputom ropkinjom Hedonom, usprkos nevoljkom pogledu žene Fortunate, kreće u jednu od vila uz more. Njegovi robovi skupljaju urin, tekućinu toliko vrijednu da je Rim oporezuje, stavljaju je u maleni plitki bazen s prljavom odjećom te zatim gacaju po svemu kako bi kiselina uklonila masne mrlje. No ispod vrijednih nogu zemlja otječe i drhti. Nevolja kipi u raju. Do 13 sati u latinskom nije postojala riječ za vulkan, a tada se uz gromoglasan poklič planina Vezuv nakon 1860 godina podiže iz mrtvih.
prica-o-pompejima-i-ljudski-su-krici-iskovani-u-sjeni-vezuva-400x600-20110623-20110607141936-f42a2c263057df09bb4e64c3ffbfdb45.jpg

Užareno stijenje zarobljeno u golemoj komori magme više ne podnosi pritisak i eruptira brzinom zvuka. Stup smrtonosnog dimnjaka diže se 15 km u zrak, a Pompejima dan prepušta mjesto noći i noćnoj mori. Izbačeno visoko u atmosferu, užareno stijenje miješa se sa zrakom, hladi i skamenjuje pa počinje kameni pljusak. Na 12.000 stanovnika u sljedećih 18 sati Vezuv će ispljunuti 100 milijuna tona stijenja, pepela i ostataka te ih žive zakopati, spaliti ili ugušiti.
Kći Julija Polibija je trudna, kuća je velika, a zidovi debeli pa obitelj s robovima odluči ostati te se moliti. Iz vile na plaži Stephanusa zlato, a ne ljubav prema ženi , dovodi natrag u Pompeje, no ono ga neće spasiti. Sa zlatnicima Fortunata zadnje sate provodi u jeftinom hotelu u zagrljaju gladijatora. S druge strane napuljskog zaljeva Gaj Plinije Sekundo, admiral i vrhovni zapovjednik rimske mornarice, dobiva poruku kako mu je prijatelj zarobljen u sjeni planine i galijama kreće u spasilačku misiju. U predvečerje se nešto događa s planinom - pepeo i rastavljeno stijene pretvara se u paklenu lavinu te poput vodopada, velikog plimnog vala, brzinom do 300 km/h spušta se niz vulkan.
Piroklastični val guta sve i svakog na putu. U gradu Herkulaneju vrućina je toliko intenzivna da smrt nastupa trenutačno, u pola rečenice. Ljudi nisu samo izgorjeli - nego su doslovno pretvoreni u ugljen. Kada je kipući oblak došao do njihovih tijela, koža je isparila, kosti i zubi popucali su poput krhkog stakla, a mozgovi su prokuhali i eksplodirali. U jutarnjim satima novi val spušta se ravno na Pompeje i zastaje pred sjevernim zidom, kao da će ga poštedjeti. No smrtonosan "koktel" klorovodika i ugljičnog dioksida usisat će vlagu i zrak te ugasiti svijeće i živote. Muškarci, žene, djeca i životinje guše se sa svakim dahom.
Prvi udah, poput gutanja vatre, pun je užarenog plina i pepela. Drugi je kombinacija pepela i tekućine zbog koje nastaje mokri cement u dušniku i plućima. trećim udisajem cement se širi, a žrtve u urliku, neartikulirano, rukama traže malo kisika kojeg više nema. Ispod milijuna tona pepela ovaj zadnji krik, kao u vremenskoj kapsuli, ostaje iskovan.
U isto vrijeme Plinijeva spasilačka misija pretvara se u borbu za goli život, a on galije okreće od Pompeja i utočište nalazi kod prijatelja Pomponija u gradu Stabiju. No pakosni Vezuv sve vidi i otpušta posljednji val koji će u zamku uhvatiti hrabrog i tvrdoglavog admirala. Tek će njegov nećak Plinije Mladi s druge strane zaljeva ostaviti pisani trag o zadnjim trenucima grada i njegovih stanovnika u sjeni Vezuva.
 

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
Pepeo vulkana otkriva detalje tajanstvenog život Rimljana

Pronađeni ostaci civilizacija otkrivaju i prehranu te postojanje razlike između staleža, a tijela ljudi i životinja su dobro sačuvana jer su ih oblagali gipsom


Piše: Antonija Sunara

pepeo-vulkana-otkriva-detalje-tajanstvenog-zivot-rimljana-504x335-20101250-20101217162826-def2510f8067181532e81b332b8f4adc.jpg

24 sata Jedno od poznatih nalazišta u Pompejima



Spremište šipka stanovnicima Pompeja 79. činilo se kao dobar zaklon od erupcije Vezuva... Prema dobro očuvanim kosturima koje su pronašli arheolozi u ‘80-ima, utočište u podrumu ispod velikog poljoprivrednog skladišta u gradiću Oplontisu potražilo je 50-ak ljudi. No ipak se nisu uspjeli spasiti jer su ih prekrili pepeo i otrovni plinovi. Ali iz očuvanih kostura znanstvenici su otkrili puno o načinu života stanovnika Pompeja. Primjerice, često se misli da su stari Rimljani, ali i ljudi iz prošlosti, rastom bili niži od nas. No to nije bio slučaj s ovim stanovnicima. Štoviše, bili su viši nego stanovnici današnjeg Napulja. Smatra se i da su Rimljani umirali mladi, no izgleda da je i to samo mit jer su kosturi pokazali drukčije. Među njima je pronađen popriličan broj sredovječnih i starijih ljudi. Istina je da je najopasnije bilo djetinjstvo jer su mnoge bolesti protiv kojih se danas cijepimo ili ih lako liječimo antibioticima nekoć bile opasne ubojice, pa je samo polovica stanovništva uspijevala doživjeti desetu godinu. No ako bi je navršili, imali su razloga veseliti se prosječnom životnom vijeku. Također, na kosturima u podrumu pronađeni su i vidljivi tragovi na dječjim zubnim caklinama koje su ostavile raznorazne zarazne bolesti koje su pogađale stanovnike Pompeja. Neka od tih otkrića pomalo su šokantna. Kosturi dvoje blizanaca gotovo sigurno pokazuju znakove da su imali sifilis od rođenja. Ako je to točno, onda to baca sumnju na tvrdnju da je bolest iz Amerike u Europu donio Kolumbo i njegovi mornari u 15. st. No to otkriće također govori puno o rimskim obiteljima. Budući da su djeca oboljela od sifilisa trebala puno njege da prežive, to znači da su vjerojatno postojale snažne i brižne obitelji koje su bile voljne posvetiti vrijeme i pozornost kako bi pazile i liječile teško bolesnu djecu.

I siromašni su dobro jeli

No iskopana 54 kostura otkrivaju i drugu stranu rimskog društva. Čim su iskopani, arheolozi su vidjeli da su podijeljeni u dvije skupine. Skupina s jedne strane prostorije sa sobom nije imala ništa, baš nikakva materijalna dobra. No skupina na drugom kraju prostorije umrla je s novcem, zlatom i draguljima te raznim dragocjenim predmetima. Jedan od kostura pronađen je s gotovo najvećom svotom novca pronađenom na jednome mjestu u Pompejima. Nije bio bogat kao rimski bogataši, pa se smatra da je to bila nečija poprilična životna ušteđevina. Arheolozi ne mogu sigurno objasniti skupine pa je možda samo riječ o ljudima koji su u panici pobjegli bez ičega i onima koji su planirali bijeg pa su ponijeli dragocjenosti. Ali možda su to bili i kriminalci koji su bježeći iz Pompeja usput pljačkali. Arheološka istraživanja Pompeja i okolnog područja također pokazuju kako su živjeli bogati i siromašni. I jedni i drugi dobro su se hranili, bogatiji možda malo bolje, no siromašni nisu puno zaostajali. Sadržaj septičkih jama u obližnjem gradu Herculaneumu pokazao je da su obični ljudi jeli izvrsnu hranu, i to od morskih ježeva do oraha, smokvi, jaja i piletine.
Ostatke tijela čuva gips

Muškarac koji se moli u trenutku smrti očuvan je zbog pepela koji je postao tvrd. Kako bi sačuvali tijela ljudi i životinja, obložili su ih gipsom
Ljude su ubijali plinovi i pepeo

U vrijeme uništenja Pompeji su bili imućan rimski grad s oko 20,000 stanovnika, koji nisu ni znali što ih je snašlo kad su ih zatrpali pepeo, blato i oblaci otrovnih plinova
Seljak slučajno otkrio grad

Tijela ljudi bila su zakopana ispod pepela 170o godina dok seljak nije otkrio Herculaneum dok je kopao bunar. Iskopavanje Pompeja počelo je 1748.
Život prije erupcije Vezuva

Iz mozaika pronađenog u Pompejima i ostalih otkrića pokušava se saznati kakav je bio život u Pompejima prije erupcije Vezuva i uništenja svega što joj se našlo na putu
Izvor: 24 sata
 
Vrh Dno