• Dobrodošli na Ćaskanja! Mi smo zajednica koja okuplja članove sa prostora bivših jugoslovenskih republika. Budite slobodni, pregledajte naš sajt, pročitajte neke od započetih diskusija. Ako želite da učestvujete u diskusijama, pisati na forumu, kreirati albume, dodavati medije, a niste naš član, registrujte se. Registracija je besplatna i zahteva samo minut Vašeg vremena. I da ne zaboravimo: registrovanjem i prijavljivanjem na forumu uklanjate sve reklame koje se prikazuju na sajtu, jer nam je stalo do naših članova. Pridružite nam se!

Istarska vina

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
VINO – ono što niste znali

Vino je alkoholno piće, proizvod potpunog ili nepotpunog vrenja alkohola svježeg grožđa ili njegovog soka. Vino sadrži različite koncentracije alkohola (9-15 vol %), a sadrži i izvjestan broj mineralnih sastojaka, uglavnom soli natrija i magnezija pretežno vezane za organske kiseline (vinsku kiselinu), koje se lako razgrađuju u organizmu i koje daju vinu alkalna svojstva (u mokraći). Vino sadrži oko 400 sastojaka, no njihova hranjiva vrijednost je prilično mala. Isto tako, vino je bogato vitaminima grupe B, naročito B2 i nikotinske kiseline B3, a hranjiva vrijednost 1 litre vina je 600-700 kalorija, a kod slatkih vina može se kretati i do 1.400 kalorija. Jedna čaša (130 g) vina sadrži prosječno 90 kalorija – kao jedan sendvič.
DOVOLJNO JE 2 ČAŠE DNEVNO DA SE U ORGANIZAM UNESE 180 KALORIJA, ISTO KAO TANJUR TJESTENINE ZAČINJENE UMAKOM OD RAJČICE, ULJEM, ČEŠNJAKOM I PARMEZANOM, ALI TAKOVA PREHRANA VODI U ALKOHOLIZAM!

Vina sadrže različite količine vode (800-900 g/l), alkohola (90-150 g/l) i šećera (2-30 g/l).

KADA SE SMIJE, A KADA NE SMIJE PITI VINO?

Konzumirano u malim količinama vino izaziva osjećaj veselja. Stanice živčanog sustava su podražene te postoji osjećaj sigurnosti i jačine, dok se refleksi lagano smanjuju. Nastavite li piti, nakon prve ugodne faze slijedi depresivna faza, koja je ponekad popraćena neprisebnošću. Konzumira li se u malim količinama, vino ima pozitivno djelovanje: podiže razinu dobrog kolesterola u krvi. Alkohol potiče stvaranje enzima čije djelovanje dovodi do povećanja kolesterola Hdl (kolesterol visoke gustoće), koji nije štetan za organizam. Napokon, vino potiče probavu, jer njegova kiselost omogućuje najveću probavljivost bjelančevina (mesa, sireva, jaja).

Kiselina koju sadrži vino slična je onoj koja se nalazi u želučanom soku, te vino predstavlja lako piće koje pomaže probavu bjelančevina. U umjerenim količinama pojačava apetit, izlučivanje žuči i čak mokraće (bijelo vino), međutim vino je alkoholno piće pa dovodi do nastajanja svih loših pojava koje prate alkoholizam.
Iako su preporučljive količine vina vrlo različite i zavise od individualnih mogućnosti, ipak se svi slažu da dozvoljena dnevna količina alkohola ne smije biti veća od 10-30% od kalorijske vrijednosti dnevnog obroka, što znači oko litru vina 11 vol % i to ukoliko se hranom dnevno unosi 3.000 kalorija. Vino (crno ili bijelo) ne smije se piti ni kod jednog oboljenja jetre, a potpuno potpuno je zabranjeno u slučajevima kroničnog zapaljenja jetre (hepatitisa, stanja koje prethodi cirozi). Za jetru je crno vino štetnije od bijelog.

Zbog toga što nadražuje živčani sustav i izaziva nesanicu, vino (bijelo naročito) je štetno u najvećem broju živčanih oboljenja.

Medicinsko vino ili oenoli su zasnovani na sposobnosti vina da rastvara sastojke raznih ljekovitih tvari. U ovom slučaju vino predstavlja tvar koja prima lijek da bi se ovaj lakše unesao u organizam. U tu svrhu se upotrebljavaju razna vina s različitim sadržajem alkohola. Postoje obična vina koja sadrže samo jedan ljekoviti sastojak i složena vina s većim brojem ovih sastojaka.

Ona se spravljaju dugim potapanjem a zatim filtriranjem, a čuvaju se i održavaju svježa u bocama koje su do vrha napunjene i dobro začepljene. Uporaba ovih vina je bila nekada znatno veća, ali danas iščezava. Osim toga, po međunarodnoj konvenciji (Brisel,1925.g.), lijekovi jakog djelovanja ne smiju se koristiti u obliku “vina” zbog toga što bolesnik može steći naviku – ovisnost – pa postupno povećava njegovo uzimanje. Kao medicinska vina spomenimo neka oficijelna vina i to kina-vino, vino od lincure s grožđem i druga.

VINO NIKAD NE PIJTE NA PRAZAN ŽELUDAC!
Dijetolozi preporučuju samo pola čaše po obroku tj. Jedna čaša za ručak ili za večeru. Ne preporuča se piti vino kao aperitiv. Na prazan želudac negativno djeluje na jetru, koja sadrže enzim koji može probaviti alkohol, pretvarajući ga u octenu kiselinu, tvar koju organizam koristi na isti način kao i šećere, i izaziva osjećaj gladi. Bolji je sok od naranče ili rajčice: ima malo kalorija, a ne potiče apetit.

Enzim u jetri može ukloniti iz organizma zdravog muškarca 0,75 litre a u žena 0,5 litre alkohola dnevno. Više od te količine postaje otrovom i pretvara se u kolesterol i masnoće, a da bi ga se otklonilo, organizam je prisiljen uništavati vlastita tkiva, počevši od jetre i gušterače. Neke namirnice imaju pozitivan učinak na konzumente vina: voćni šećeri i bjelančevine ( koje se nalaze u mesu, ribi, jajima, i mliječnim proizvodima), otklanjaju otrovne ostatke alkohola.

Pijete li vino natašte, iritirati ćete sluznicu želuca, a to zbog toga što natašte brže prelazi u krv a još brže iz krvi u jetru. Jedna čaša na tašte prijeđe u krv za 15-30 minuta, dok se taj rok produžava na blizu 3 sata ako ga popijete za vrijeme jela.

Kalorije koje se unesu vinom su neiskorištene, ne pomažu radu mišića, jer alkohol sprečava gomilanje šećera koji je osnovna namirnica za mišiće. Zbog toga liječnici vino smatraju antinamirnicom. Od vina se deblja. Doduše, na posredan način.
Dobra kapljica i dijeta, dobra kapljica i sport ne idu zajedno!
Kalorije koje se nalaze u vinu ne pomažu u zaštiti protiv hladnoće! Alkohol, odmah nakon što smo ga popili daje varljivi osjećaj topline, budući da širi krvne žile, dok u dubini uzrokuje hlađenje organizma. Alkohol uzrokuje i pojačano mokrenje; u engleskim pubovima gdje se pije velike količine piva, odlazak u zahod znači visoku kvalitetu pića.

Naši su stari govorili da alkohol uklanja brige, i, zapravo, reakcije mozga mogle bi dati potvrdu toj pretpostavci. Iako alkohol smatramo pićem koje uzrokuje euforiju, u medicinskim terminima naziva se depresorom živčanog sustava. U stvarnosti, uzbuđenje koje se osjeća nakon nekoliko dobrih gutljaja vina, dolazi se do činjenice da etanol utječe na strukturu mozga, koja određuje ponašanje pojedinca. Posljedica je gubitak kontrole te osjećaj euforije, koji traje dok je alkohol prisutan u cirkulaciji, da bi zatim nestao.


ŽENE APSORBIRAJU ETANOL BRŽE OD MUŠKARCA - DAKLE BRŽE SE I OPIJU!
Velike količine alkohola štete srcu i jetri. Alkohol je opasniji noću! Najnepogodnije razdoblje za pijenje vina je od 2 sata ujutro do podneva. Nakon 17 sati do večere alkohol je podnošljiv. Noću probavni sustav ima manje energije za probavu alkohola. Oni koji vjeruju da vino pomiješano s vodom ne škodi, žrtve su predrasuda. Količina alkohola se u takvom vinu ne mijenja a voda olakšava njegovu apsorpciju. Vitamin C suzbija učinak alkohola.
Izvor:Vinogradarstvo



ISTARSKO VINO

Istria_Wine_big.jpg

Istarsko vino poezija je okusa i mirisa, ono je neodvojiv dio istarskog čovjeka, njegove strasti i ljubavi, najdublje intime i otvorenog ponosa, raskošan dar kamenite zemlje i obilatog sunca.
Povijest vina i ovdašnjih ljudi neodvojiva je priča koja traje gotovo 2000 godina, otkad je rimski car Marko Aurelije donio vinovu lozu na toplu istarsku zemlju.

Od zlata malvazije do rubina terana, od mladih laganih vina živopisne jeseni do punih elegantnih okusa zrelog barriquea, istarska vina nude slojevitu priču koja se tek počela otkrivati.

IQ - Oznaka “Istarska kvaliteta” za vino Malvazija istarska prvenstveno je namijenjena označavanju vina visoke kvalitete proizvedenih od grožđa sorte Malvazija istarska, kao i poticanju razvoja proizvodnje tog autohtonog vina, podizanju razine njegove kvalitete i proizvodnih tehnologija, te promociji i prodaji Malvazije istarske na domaćem i svjetskom tržištu. Znak “IQ” omogućuje potrošaču da prepozna one istarske malvazije čija je kvaliteta viša od kvalitete koju propisuje zakon za kvalitetna vina sa zemljopisnim porijeklom, te viša od one koju kupac uobičajeno zahtijeva i očekuje.

Najpoznatije sorte istarskih vina

Bijele sorte

Malvazija – postoje bijele i crne malvazije ali bijela sorta je puno poznatija. Vino malvazije istarske je srednje do jako, puno je, zaobljeno i harmanočno sa sadržajem alkohola između 11,5 i 13,5 vol. %. To je zlatno i mirisno vino, voćnih aroma najčešće dominiraju jabuka, šljiva i marelica, a u zrelom vinu može se osjetiti i lagani gorkasti okus badema. Oko 60% vina proizvedenog u Istri odnosi se upravo na Malvaziju. 1998. godine proglašena je najboljom autohtonom sortom u Hrvatskoj i godinu dana kasnije najboljim bijelim vinom u Hrvatskoj.
Malvaziju serviramo na temperaturi od 10°C uz predjela s povrćem i tjesteninom s umacima na bazi sira, te vrhnja, dimljenu ribu, kuhanu i pečenu bijelu ribu, kuhanu teletinu i svinjetinu.

Chardonnay - Vino je lagano, voćne arome i kiselkasto. U barrique varijanti, s godinama dobiva aromu dima, vanilije, karamela ili maslaca. Proizveden kao laganije vino, chardonnay se servira pri temperaturi od 10 - 12 °C. Lijepo će pristajati uz voćna predjela ili dimljenu ribu, a u punijoj varijanti prijat će uz predjela od plodova mora, tjestenine u umacima od maslaca i sira, jastoga ili hlapa, kuhanu i pečenu bijelu ribu, kuhanu janjetinu, pečeno bijelo meso peradi, sireve poput ementalera, edamera, goude, topljene sireve...

Muškat momjanski (Muškat istarski), autohtona je sorta momjanštine. Zbog položaja i mikroklime jedinstven je na svijetu. To je kvalitetno bijelo vino sa ostatkom šećera, proizvedeno od sorte grožđa Muškat momjanski. Zlatnožute je boje, raskošne arome i bogatog okusa. Servira se kao aperitiv ili kao desertno vino ili uz prve slijedove jela na bazi tartufa. Servira se pri temperaturi od 10 – 12°C

Pinot bijeli - Vino je slamnato žute boje sa zelenkastim odsjajem. Laganog je okusa koji aromom podsjeća na jabuku i breskvu. Ima srednji ili veći sadržaj kiselina i visok sadržaj alkohola. Starenjem dobiva zlatnu boju. Vino ima karakterističan miris, koji podsjeća na badem. Servira se na temperaturi od 12°C uz ribu i bijela mesa.

Pinot sivi je vino sa naznakom ružičaste boje. Okus ima arome breskve, začina i marelice. Pinot sivi je vino s izvanrednom kvalitetom. Ono je harmonično, blago zbog nižeg sadržaja kiseline i prijatne arome. Ovo je sorta sjevernjačkih zona pa u porečkom kraju daje vino s višim alkoholom i većom obojenošću. Danas je to najpopularnija sorta u Hrvatskoj. Servira se na temperaturi od 12°C.

Sauvignon je bijela sorta čije je vino uglavnom suho i osvježavajuće. prepoznatljiv je po izrazitu mirisu koji podsjeća na pokošene cvjetne livade i po specifičnom svježem okusu sa aromama zelenih jabuka, grejpa i šparoga. Okus je snažan i pun, te posjeduje solidne izražene kiseline, koje mu daju neophodnu dozu živosti i slasnosti u sredini okusa, dok završetak karakterizira nježna pikantnost i toplina pomiješana sa slasnim i dugotrajnim retrookusom.
Posluživanje: ohlađen na 10°C uz plodove mora, bijelu ribu, savijače i pite 
Alkohol: 14,9 vol. %


Crne sorte

Teran – stara istarska autohtona sorta koja se prvi put spominje još prije više od 600 godina. Do prije stotinu godina bila je i glavna istarska sorta koja je bila zasađena na većini ovdašnjih vinograda. Daje umjereno do jako vino, 11-12,5 vol% alkohola. Vrhunsku kvalitetu postiže u dobrim godinama na području srednje Istre, ali i na crvenim tlima sjeverozapadne Istre. Vino Teran oma karakterističnu rubin-crvenu boju, koja je protkana ljubičastim tonom. Aroma je fina, izražena i prepoznatljiva, tipičnog voćnog karaktera kod kojeg dominira okus maline. Radi te svojstvene punoće i velike količine polifenola smatra se i ljekovitim vinom.
Zbog svojih karakteristika savršeno se sljubljuje sa mesnim jelima i divljači, te sa pršutom i sirom. Njegove karakteristike najviše dolaze do izraaja ako se pije na temperaturi od oko 18-20°C.

Muškat crveni -Već više od 100 godina prenosi dobar glas porečkog vinarstva. Tradicionalno se proizvodi kao desertno vino. Ima 8% neprevrelog šećera i 16 vol% alkohola, a nježni miris ruže ostavlja u trajno sjećanje. Preporučuje se uz desertna jela servirano na temperaturi od 16-18 °C.

Merlot - je popularno vino laganog tijela u kojemu se obično mogu prepoznati naznake crnog ribiza i šljive. Merlot je vrlo pitak i nije kisel i opor. Ime Merlot dolazi od stare francuske riječi „merlot“, što znači mladi kos. Nije toliko opor kao druge crne sorte, ima manje tanina i stoga je puno laganiji. Prianja uz sva jela, a osobito uz perad, divljač i bijelo meso. Temperatura posluživanja je 18 - 20°C.

Crni pinot - Vino Pinota crnog je visoke kvalitete bez obzira da li je prerađeno u crno ili bijelo vino. Kao crno daje izvrsno vino koje je prikladno za starenje. Kao bijelo vino služi za proizvodnju pjenušca, a karakteristično je po izraženom bukeu. Vino je temperamentno, izražene ljubičaste boje do boje rubina, te arome koja podsjeća na zrelo grožđe i tamno slatko voće a starenjem poprima okuse tla, dima, duhana i vanilije.
Preporučujemo ga servirati na temperaturi od 16-18°C uz svinjetinu, govedinu i sir. Ovakvo raskošno vino, dostojno je najsvečanijeg stola uz jela od divljači, pečene guske ili patke, uz jaka mesna jela, jela od gljiva, tune, morskog psa , zatim uz paprikaš, gulaš, čobanac, biftek i sl.

Cabernet sauvignon- najpopularnije grožđe na svijetu kad je proizvodnja crnog vina u pitanju. Cabernet souvignon ima divan i jako izražen sortni miris koji može podsjećati i na crni ribiz. Vino je tamno crne boje koju dobiva iz kožice svojih malenih tamnoplavih bobica. Po okusu je pun, suh i izuzetno harmoničan, po čemu je i prepoznatljiv. Prija uz tamna mesa, i jača jela od divljači, gljiva, canellone, lasagne, aromatične sireve.
Poslužuje se ohlađen na 16°C.

Borgonja je jedna od najstarijih poznatih sorti grožđa. Ova stara istarska autohtona sorta postiže najbolje rezultate na crvenici u sjeverozapadnoj Istri. Prikladna je za proizvodnju mladoga beaujolais vina. Vino borgonje je umjereno jako do jako, 11-12.5 vol.% alkohola, izrazitog mirisa i veoma harmonično, osvježavajuće kiselosti i određene trpkosti. Mirisom podsjeća na šumsko voće i ljubičice a boja mu je od granatne do tamnocrvene.
Niski sadržaj alkohola i srednja kiselost daje pitkost i mogućnost ovom vinuda se prilagođuje uz razna jela pa čak i ona koja idu uz bijela vina. Najbolje pristaje uz tjesteninu, lasagne, meke i srednje-tvrde sireve, meso u bijelom umaku. Servisa se na temperaturi od 15-18 °C.

Refošk - Refošk je autohtona istarska sorta, bogatog izričaja i karaktera, s voćnim bukeom maline i višnje te laganom nijansom trave. Boja mu je intenzivna, duboka, poput rubina, a bogat je mliječnom kiselinom i željezom. Prepisuju mu se brojna ljekovita svojstva. Nudi se uz divljač, a osobito godi uz istarski pršut. Poslužuje se na temperaturi od 16°C. Refošk nema puno alkohola, u prosjeku doseže oko 11vol.% alkohola.
Starenjem dobije intenzivniji voćni miris i aromu visoke vrijednosti.


Preporučujemo

Vinske ceste – dirljivu ljepotu Istre najbolje je otkriti osobnom enološkom pustolovinom na njenim vinskim cestama. Dolazak do podruma svakog vinara vodi kroz prekrasne krajolike koji očaravaju svojim pričama i starim građevinama. Svaki od vinara, vođen žarom i strašću, probuditi će opojan hedonističkih duh u posjetitelju. Uvesti će ga u svijet osebujne plemenite tekućine zanimljivim pričama, popraćenim degustacijom i pripadajućim gastronomskim specijalitetima koji pojačavaju čaroliju okusa u okruženju zelenih vinograda i toplog kamena.

Berba grožđa – na kraju ljeta, kada priroda preuzme ruho bogatih izraženih boja, vrijedne ruke istarskih ljudi nagrađene su obiljem. Bujni zeleni vinogradi, smješteni na brežuljcima i poljima, spremni su podariti svoje sočne slatke plodove u ime vinske simfonije bogatih boja, okusa i mirisa. Neovisno da li izaberete brežuljke i polja vinogorija Umag - Buje , Poreč ili Pula - Rovinj bogato suncem ili uvijek zeleno vinogorje srednje Istre, pripremite se na festival veselja, starih vrijednosti i toplog zajedništva koji prožima svakog berača grožđa. Vaši domaćini na seoskom domaćinstvu, agroturizmu ili jednoj od mnogih kuća za odmor okruženih ljepotama vinograda podijeliti će s Vama jedinstveno iskustvo berbe grožđa i uvesti Vas u svijet starih običaja, zajedništva i izvornog veselja.

Istarska supa - jedno od nezaobilaznih iskustava u Istri je svakako „istarska supa“. Što je supa? To je specijalitet sa zagrijanim vinom, obično teranom, u koje se dodaju maslinovo ulje, šećer, sol, papar i prepečena kriška kruha. Ovaj pravi miris davnine se konzumira iz tradicionalne bukalete, istarskog zemljanog vrča, u hladnim večerima kada krijepi i tijelo i dušu. Ukoliko je pripremana i poslužena uz ognjište, uz toplinu i radost domaće vatre, i kušana uz istarske specijalitete kao što su domaće kobasice u vinu, ombolo ili pršut, dočarava sve živopisne i žarke istarske boje.

Istarska rakija – poznate i mirisne istarske rakije jedan su od njenih glavnih brandova. Najpoznatija među njima je svakako biska – komovica sa lišćem i plodovima imele. Recept za bisku ovdašnjim ljudima predat je u tajnosti od strane druida, svećenika starih Kelta, i odonda se spravlja sa ljubavlju i pažnjom. Medica ili medenica je rakija s domaćim medom, slatka i podatna, koja je pije rashlađena i najčešći je znak dobrodošlice u Istri. Poznate su još i rakija s rutom, rakija s žižulama, rakija s trešnjama, orahovac ali i rakija od smokve, šljive ili smrikve.
Izvor:Histrica otkrij Istru
 
Vrh Dno