• Dobrodošli na Ćaskanja! Mi smo zajednica koja okuplja članove sa prostora bivših jugoslovenskih republika. Budite slobodni, pregledajte naš sajt, pročitajte neke od započetih diskusija. Ako želite da učestvujete u diskusijama, pisati na forumu, kreirati albume, dodavati medije, a niste naš član, registrujte se. Registracija je besplatna i zahteva samo minut Vašeg vremena. I da ne zaboravimo: registrovanjem i prijavljivanjem na forumu uklanjate sve reklame koje se prikazuju na sajtu, jer nam je stalo do naših članova. Pridružite nam se!

Indijanci prastanovnici Amerike

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
Indijanci je kolektivni naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini. Međusobno se razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu. Većinom su to bila lovačko-sakupljačka društva kao (Nambikwara i Ges) iz Brazila i (Shoshoni) iz Kalifornije i Nevade. Neki su bili ribari (Indijanci Chinook iz države Washington ili Alacaluf, Yahgan i Guato) iz Južne Amerike. U njihove najrazvijenije narode koji su uspjeli podići visokorazvijene civilizacije spadaju narodi Olmeka, Tolteka, Maja i Asteka) iz Meksika te Inka iz Perua.
Danas su mnogi smješteni po rezervatima, osobito u Kanadi, Sjedinjenim Državama i Brazilu. Prvi se put spominju otkrićem Amerike 1492. godine (Kristofor Kolumbo).

indians%20(3).jpg



IME

Ime su dobili po Indiji jer se mislilo da se radi o obali Indije, a ne o novootkrivenom kontinentu Americi. Amerikanci ih u novije vreme (službeno) više ne nazivaju Indians nego Native Americans (američki domoroci). Nazivi Redskins ili Peaux-Rouges, odnosno Crvenokošci, su podrugljivi.

PRIVREDA

Indijanci su, često se kaže, deca prirode. Zavise od nje i žive u skladu s njenim zakonima. Na celom području od Aljaske do Tierre del Fuego (Ognjena Zemlja) nema nijednog zabeleženog slučaja da su ugrozili prirodu na neki način. Bogata mitologija Američkih Indijanaca nas uči koliko oni poštuju zemlju, ona nije ničije vlasništvo, a mi smo je samo iznajmili dok živimo na njoj. Veliki duh ustupio nam je zemlju kao i biljkama i našoj braći životinjama. Ipak da bi čovjek mogao preživeti mora se hraniti i napraviti sebi zaklon. On zato moli i traži oprost, moli duha stabla, medveda ili bizona da mu oprosti što ga mora ubiti. Zato Indijanac ubija samo onoliko koliko mu je potrebno da bi preživeo. Indijanci u svojim mitovima poznaju mnoge heroje kulture koji su ih naučili napraviti oružje, oruđe i naučili ih lovu, ribolovu, obradi tla i kako treba postupati prema prirodi. Ako bi lovac ulovio više nego što mu je potrebno, ili nije zahvalio životinji što mu je ona dopustila da je ubije, on više nikada neće imati sreće u lovu. Indijanac može uloviti životinju samo ako mu to ona dozvoli. I životinje i ljudi imaju svoje zaštitnike, njihova pravila moraju se poštivati. Naseljavanjem belog čovjeka u Americi dolazi do naglog uništavanja prirode. Indijanac je odmah uočio kako on loše deluje na prirodu. Ruše se šume, istrebljuju životinje, truju reke. Prvo pismo upozorenja uništavanja majke zemlje poslao je američkom predsedniku legendarni indijanski poglavica Seattle. I dan-danas Indijanci na području brazilskih prašuma protestiraju vladi protiv uništavanja kišnih šuma, a slično i danas Sjevernoamerički Indijanci neprekidno upozoravaju vlasti da se sačuva svet divljine koji se nemilice uništava. Odjeka od onih koji su u stanju nešto poduzeti, nema. Visoko-civilizirani narodi izgleda nisu još dostigli stupanj svijesti američkog 'divljaka', kako ih oni vole nazivaju.

LOV, RIBOLOV, SAKUPLJANJE, POLJOPRIVREDA

Lov je jedan od osnovnih delatnosti takozvanih 'primitivnih' naroda, naslazimo ga od vremena pojave čoveka. Kamen i toljaga bila su glavno oružje koje se koristilo u lovu. Nekome od naših predaka palo je na pamet da nađeni kamen prilagodi i obradom dobije od ivera nož ili da od oblog kamena dobije mlat privezavši ga žilama ili kožnim trakama za drveni nastavak. Kroz povest američkih domorodaca, još od vremena postojanja mamuta, možemo pratiti razvoj oružja američkog domoroca. Koplje, luk i strela, tomahawk, atl-atl, puhaljka (serbatana), bola i praćka oružja su koja se javljaju u raznim krajevima Amerike. Većini društava kod Indijanaca lov je bio glavno ili jedno od najglavnijih zanimanja. Nijedno društvo nije bilo isključivo lovačko. Ne smemo zaboraviti da Indijancima dugujemo neke od najglavnijih kultura bez kojih danas ne možemo, to su krumpir (kojega smo dobili od Inka), rajčica, grasak, kukuruz i zloglasni duvan, kojime kao da su nam se osvetili za sve nepravde koje su im nanesene. Bizon je bio glavna lovina prerijskih Indijanaca, lovio se lukom i strelom i kopljima. Bizonovo meso Indijanci su znali konzervirati uz pomoć nekih začina i ovu smesu čuvati u kožnim vrečicama poznatim kao parfleche. Ovakvu hranu Indijanac je nosio sa sobom prilikom dužeg odsustva. Meso je ipak u večini slučajeva nadopunjavalo biljnu hranu koje su žene pribavljale sakupljanjem ili uzgojem . Sjeverna Amerika bogata je i drugom divljači , to su jeleni, sobovi i losovi, medvjedi, ali i manja divljač, rakun, zec, dabar, vidra, iptice.
Kože i krzna bile su im potrebne za izradu odjeće, obuće, pokrivače. Neke grupe Indijanaca, posebno u hladnim predelima živela su uglavnom od životinjskog mesa, ali ta su plemena bila uz lovačko zanimanje imala i razvijen ribolov. U Južnoj Americi u područjima kišnih šuma (selvasa), lov je takođe jedna od važnijih aktivnosti Indijanca, i ovdje on dopunjava svoj 'stol' biljnim proizvodima oko kojih se staraju žene. Glavna lovina ovih Indijanaca, ne računajući i značajno ribarstvo, su majmuni, ptice, kornjače i druga divljač. Luk i strela i puhaljka glavna su im oružja. Što se strele tiče ima ih više vrsta, onih koji služe za lov na krupnu divljač, s oštrim vrhom, strijele s tupastim vrhom kojima se love ptice. Strijela koja se koristi u ribolovu ima pilasti (testerasti) oblik. Otrov, posebno kurare Indijanci su koristili prilikom lova na veću divljač. Otrov timbu Indijanci bi bacali u reku i kada riba ispliva jednostavno bi je pokupili. U pustinjskim i polupustinjskim predelima siromašnih izvorima hrane, Indijanci bi se organizovali po malenim skupinama koje su se lakše mogle prehraniti, ovo osobito vredi za severnoamerička plemena Zapadni Šošona, kod brazilskih Nambikwara, ili kod čileanskih Alacalufa koji su živeli od ribe a sakupljanja priobalnih životinja. Poljoprivreda i sakupljanje takođe su značajni za opstanak ovih Indijanaca. Neka plemena kao što su Muskogee, Seminole, Irokezi, kao i Quechua i Maya Indijanaca imala su veoma razvijenu poljoprivredu. Kod Maya postojao je sistem 'milpa', u Quechua se zemlja obrađivala po sistemu 'ayllu'. Ne treba zanemariti ni polja Indijanaca u bazenu Amazone, koji su znali i smrtonosno otrovne biljke naročitim postupkom pretvoriti u hranu. To je naravno manioka, čak se i njen otrov (cijanovodična kiselina) nije bacao nego su od njega kuvanjem pravili začin. Polja ovih plemena iz Amazonije, putopisci redovno opisuju kao veoma čista, bez korova koji bi u europskim njivama
rastao po njima. Sakupljanje je prisutno svuda gde je prilika da se ima što sakupljati. Indijanci su sakupljali i divlje bilje, divlje plodove, gljive, semenke, ličinke, razne insekte (kukce) i ostalo. Na sakupljanju posebni prosperitet imala su kalifornijska plemena čija je zemlja obilovala žirom i divljim kestenom, od čega su Indijanci Pomo, Miwok, Karok i drugi proizvodili pogačice, i prema Evi Lips, bila veoma ugojena. I Chippewa i Menominee Indijanci sakupljali su divlju vodenu rižu, po rižinim jezerima u Wisconsinu i Minnesoti. Ova plemena Lipsova ne naziva sakupljačima nego 'narodima žeteoci', jer se ovdje nije trebalo puno truditi da bi se napunile pune torbe, svojim bogatstvom priroda je hranom opskrbljivala plemena Kalifornije i Velikih jezera. Sakupljanje je ipak plemenima Zapadnih Šošona gotovo jedini način da prežive. Škrta priroda nudila im je tek ono što pustinja može ponuditi. Ipak oni nisu nestali s tog područja i živeli su od njenih darova sve do zatvaranja u rezervate.
Indijanski Etički Kod


1. Ustani sa Suncem i pomoli se. Moli se sam. Moli često. Veliki Duh će slušati, samo ako ti govoriš.

2. Budi tolerantan prema onima koji su se izgubili na putu. Neznanje, ljutnja, ljubomora i pohlepa izlaze iz izgubljenih duša. Moli se za njih da pronađu vodstvo.

3. Traži sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj - Drugi mogu ići s tobom, ali niko ne može ići umesto tebe.

4. Ophodi se prema gostima u kući s puno obazrivosti. Posluži ih najboljom hranom, daj im najbolji ležaj, odnosi se prema njima s poštovanjem i čestitošću.

5. Ne uzimaj što nije tvoje, bilo od neke osobe, zajednice, divljine ili nečije kulture. Nije zasluženo i dato. Nije tvoje.

6. Poštuj sve što postoji na Zemlji, bilo ljude bilo biljke.

7. Poštuj tuđa mišljenja, želje i reči. Nikada ne prekidaj nečiji govor, prigovaraj ili grubo oponašaj mimikom izrečeno. Dozvoli svakoj osobi pravo na licno izražavanje.

8. Nikada ne govori loše o drugima. Negativna energija koju time saljes u univerzum vratiće ti se višestruko.

9. Svi ljudi čine greške. Sve greške mogu biti oproštene.

10. Negativne misli uzrokuju bolesti uma, tela i duha. Vežbaj optimizam.

11. Priroda nije naša, ona je deo nas. Ona je do naše svetovne porodice.

12. Deca su seme budućnosti. Sadi ljubav u njihova srca i zalivaj ih mudrošću i učenjima života. Dok rastu, daj im mesto da rastu.

13. Izbegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov te boli će se vratiti tebi.

14. Budi iskren u sva vremena. Iskrenost je ispit nasleđa i doslednosti unutar ovog univerzuma.

15. Drži sebe u ravnoteži. Svoje umno Ja, Duhovno Ja, Emocionalno Ja, i Telesno Ja.
Sva trebaju biti jednako snažna, čista i zdrava. Jačaj telo da ojača um. Rasti bogato u duhovnosti, da izlečiš emocionalne rane.

16. Donosi svesne odluke, kao što ću i kakav biti, kako ću delovati i nositi se sa svojim delima. Budi odgovoran za svoja dela.

17. Poštuj privatnost i licni prostor drugih . Ne diraj tuđe vlasništvo, pogotovo ne diraj svete i duhovne relikvije. To je zabranjeno.

18. Budi prvenstveno iskren prema sebi. Ne možeš biti pažljiv i pomoći drugima, ako nisi pažljiv prema sebi i ne pomažeš prvo sebi.

19. Poštuj tuđa verska opredjeljenja. Ne sili druge da veruju u tvoje.

20. Deli svoju dobru sreću. Deli i učestvuj u davanju milostinje.

Kulturna područja Indijanaca Srednje Amerike

* Središnji Meksiko (Central Mexico) Predstavnici: Nahuatl, Otomi, Chontal, Ixcatec, Tarascan, Mixtec, Zapotec
* Obala Vera Cruza (Vera Cruz Coast) Predstavnici: Totonac, Tamaulipec, Huastec, Popoluca
* Poluotok Yucatan (Yucatan Peninsula) Predstavnici: Yucatec, Mazatec, Mopan
* Južne ravnice (S: Lowlands) Predstavnici: Zoque, Tzeltal, Tzotil, Lacandon, Quiche, Ixil, Itza, Misquito, Jicaque
* Južne planine (S. Highlands) Predstavnici: Pipil, Xinca, Achi, Lenca, Nicaro, Nicoya, Ulva, Rama, Boruca, Guaymi, Cuna, Talamanca
* Veliki Antili (Greater Antilles) Predstavnici: Ciboney, SubTaino, Taino, Ciguayo
* Mali Antili (Lesser Antilles) Predstavnici: Island Carib, Igneri
Kulturna područja Južnoameričkih Indijanaca

* Sever (Northern) Predstavnici: Choco, Chibca, Caquetio, Tairona, Gaujiro, Mompox, Timote, Achagua, Yaruro, Otomac, Guamontey, Guahibo, Saliva, Cumanagoto
* Gvajansko gorje (Guiana Highlands) Predstavnici: Arawak, Warao, Galibi, Tirio, Wapishana, Wayana.
* Amazon (Amazon) Predstavnici: Bora, Cubeo, Yanomamo, Waiwai, Javaro, Barauana, Apalai, Tupinamba, Yagua, Shipibo, Canamari, Maue, Mundurucu, Kayapo, Amahuaca, Mashco, Tacana, Sirono, Chiquito, Paressi, Nambikuara, Bakairi
* Brazilsko visočje (Brazilian Highlands)Predstavnici: Shavante, Bororo, Guato, Guarani, Tupi, Kaingang, Tupinamba, Botocudo, S. Kayapo, Shacriaba
* Ande (Andes) Predstavnici: Cayapa, Manta, Tumbes, Huancavilca, Huambo Cajamarca, Huayla Casma, Huacho, Chincha, Huanca, Quechua, Aymara,Atacama, Diaguita, Mapuche
* Gran Chaco (Gran Chaco)Predstavnici: Chiriguano, Zamuco, Chamacoco, Lengua, Toba, Mataco, Chane, Chulupi, Mochovi, Tonocote, Abipon
* Pampas (Pampas) Predstavnici: Huarpe, Charrua,Chana-Mbegua, Querandi, Minuane, Puelche, Pehuenche, Poya, Tehuelche
* Ognjena Zemlja (Tierra del Fuego) Predstavnici: Chono, Alacaluf, Yahgan, Ona, Haush

Kulturna područja Severnoameričkih Indijanaca​


Geografsko-klimatski uslovi uticali su na nastanak više kulturnih pojaseva na području Severne Amerike.

* 1) Subarktičko područje (Subarctic Indians), u Kanadi i Aljaski, gde nalazimo plemena Atapaskana i Algonquian Indijanaca. Najpoznatija plemena toga područja su Montagnais, Naskapi, Cree, Chipewyan, plemena Kutchin i Khotana i niz drugih manjih plemena. Kultura ovih Indijanaca je prilično slična. Njihovi česti simboli su krplje, kanu, toboggan, snežne naočale. Odeća je krznena. Lov i ribolov glavno je zanimanje ovih Indijanaca.
* 2) Indijanci Severozapadne obale (Northwest Coast Indians). Ovo su bez sumnje najbogatija plemena Indijanaca Severne Amerike. Oni nastanjuju područje uz Pacifičku obalu Severne Amerike od Kalifornije na jugu, do zaliva Yakutat u Alaska/Aljaski na sjeveru. Predstavnici ove kulture pripadaju velikim grupama poznatim kao Kwakiutl, Tsimshian, Tlingit, Haida, Bella Coola, Coast Salish i manja plemena iz Kalifornije, Oregona i Washingtona. Društva s juga ovog područja znatno su siromašnija, a i njihove zajednice su znatno manje. Ovom krugu pripada kultura gradnje velikih totema, gradnji cedrovih kuća s krovovima na dvie vode, prekrasno tkanje chilkat-ogrtača (koji su često neverovatno skupi), orijentiranost moru, izgradnja drvenih velikih kanua, ropstvo, i nadasve veoma poznate raskošne svečanosti 'potlach'.
* 3) Indijanci s Platoa (Plateau Indians). Indijanci s Platoa naseljavaju kraj u području reke Columbije. Ovde je raširena kultura ribara (može se govoriti o pravim ichtyophazima, jedačima riba s veoma slabim zubima) i kopačima korenja camas i shanataque (ili 'Indian Thistle' Cirsium edule. Plemena ovog područja pripadaju grupama Shahaptin (Umatilla, Tygh, Tenino, Yakima, Nez Perce, Palouse, Walla Walla ), Waiilatpuan (Cayuse, Molala), Salishan (Shuswap, Lillooet, Ntlakyapamuk, Spokane, Coeur d'Alene, Kalispel, Okanagan, Nespelem), Kitunahan (Kutenai), Chinookan (Wasco Wishram i Dog River Indijanci ili Cascade), Lutuamian (Modoc, Klamath) i Athapaskan (Nicola ili Stuwihamuk; koji danas govore thompson jezikom). Oni su se sezonski pokretali u potrazi za ribom i biljem.
* 4) Kalifornijski Indijanci (California Indians). Kako samo ime kaže ova plemena naseljena su u Kaliforniji i imaju sami za sebe tipičnu kulturu sakupljanja žira. Ipak treba naglasiti da ne pripadaju sva kalifornijska plemena ovoj grupi, jer su neki predstavnici Indijanaca Sjeverozapadne obale. Ova pleme više-manje su malena, podeljena po brojnim plemenima i oskudno obučena. Prijateljica i dobra poznavateljica Indijanaca Eva Lips, navodi da su sva ova plemena veoma dobro uhranjena, na tome zahvaljuju žiru od kojega naročitim postupkom dobivaju brašno i peku pogačice 'acorn bread', odnosno kruh od žira. Glavna plemena su: Maidu, Miwok, Chumash, Yokuts, Shasta, Chimariko, Achomawi, Atsugewi, Yana, Yahi, Wintu, Nomlaki, Patwin, Yuki, Pomo, Wappo, Nisenan, Costanoan, Salinan, Esselen, Kitanemuk, Akwa'ala, Ipai, Tipai, Kamia, Cupe�o, Luise�o, Cahuilla, Juane�o, Gabriele�o, Nicole�o, Fernande�o, Serrano.
* 5) Indijanci Velikog bazena (Great Basin Indians). U području Velikog slanog bazena naseljena su (u zapadnim predelima, Nevada) siromašna sakupljačka plemena Šošona koji su u stvari bili 'noga'-Indijanci. Oni su neprekidno bili u pokretu za hranom, bobicama, korenjem, raznim plodovima, sitnom divljači i drugim. Jelo se bukvalno sve. Istočno od njih u područjima Utaha, Wyominga i Colorada Indijanci su posjedovali konje pa su se formirali u pljačkaške bande. Oni su bili puno mobilniji i opasniji od svojih zapadnih rođaka. Ove Šošone klasifikuju u Numic-govornike. U Zapadne Numic-govornike ubrajaju se: Northern Paiute, Owens Valley Paiute, Dve grupe Mono Indijanaca i pleme Bannock iz Idaha. Središnjoj skupini Numica pripadaju Western Shoshoni, Indijanci Panamint ili Koso, Gosiute, Wind River (njihov su ogranak Komanči /Comanche/), i Indijanci Weber Ute (tako krivo nazivani jer ne pripadaju u Ute). U Southern (ili Južne) Numic-govornike pripadaju: Northern Ute, Southern Ute, Tumpanogots, Pahvant, Fish Lake, Red Lake, Kawaiisu, i bande Južnih (Southern) Paiuta: Las Vegas, Shivwits, Uinkarets, Moapa i Chemehue
*6) Jugozapadni Indijanci (Southwest Indians).Jugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve američkog Jugozapada od New Mexica preko Arizone do donjeg toka Colorada. Ovdje zapravo nalazimo ratarsko stanovništvo iz grupe Yumanskih i Pimanskih plemena, kao i posebnu grupu seoskih plemena s pueblo kulturom. U pueblo ili seoska plemena ubrajaju se Zu�i, šošonsko pleme Hopi i plemena grupe Tanoan. Apačka plemena kao i Papago su nomadi.

*7) Prerijski Indijanci (Plains Indians). Oni su stanovnici prerija, područja od rijeke Saskatchewan na sjeveru do južnog Texasa. Ovamo pripadaju najslavnija plemena američkih domorodaca. Oni su nomadski jahači i lovci na bizone. Pošto su navikli na prostranstva i lutanja pružali su najžešći otpor bijelim naseljenicima. Predstavnici su im sa sjevera na jug: Plains Cree, Assiniboin, Blackfoot (Crna Stopa), Gros Ventre, Hidatsa, Vrane (Crow), Mandan, Cheyenne, Arikara, Teton, Satee (Dakota), Cheyenne, Arapaho, Omaha, Pawnee, Kiowa, Comanche.

*8 ) Sjeveroistočni Šumski Indijanci (Northeast Woodland Indians). Indijanci Sjeveroistočnih šuma pripadaju porodicama Iroquoian i Algonquian. To je domovina 'wigwama', velikih drvenih kuća opasanim palisadama. Oni su lovci i ribari ali i uzgajivači kukuruza. Odavde su došle i kokice 'pop corn' koje su Irokezi nosili sa sobom prilikom odlaska u višednevne lovove ili ratne pohode. Najpoznatija plemena ovog područja su Irokezi (Iroquois), Huron Indijanci, Erie, Susquehanna, Wappinger, Wampanoag, Mahican (poznati Mohikanci), Metoac, Powhatan (kod nas poznati po crtiću o djevojci Pocahontas), Nanticoke, Conoy, Pennacook i drugi.

*9) Jugoistočni Indijanci (Southeast Indians).Ovo područja
na slici Jacquesa Le Moyne (1564)Timucua Indijanci obrađuju svoja polja.obuhvača jugoistok Sjeverne Amerike, od atlantske obale na zapad do istočnog Texasa, na sjever do unutrašnjosti Virginije. Jugoistočna plemena su seosko ratarsko stanovništvo. Ovdje su na cijeni kukuruz i njegova svečanost 'Green Corn Dance' ili 'Ples zelenog kukuruza'. . Neka od ovih plemena poznavali su i hambare u koje, po Evi Lips, 'nije mogao ući ni miš'. Plemena ovog područja pripadaju porodicama Muskhogean (po novijoj ortografiji Muskogean), Natchesan, Caddoan, Siouan, Attacapan, Chitimachan i Tunican. Glavna pleemna su: Creek, Seminole, Timucua, Yuchi, Biloxi, Chitimacha, Atakapa, Tunica, Natchez, Choctaw, Chickasaw, Akokisa, Hasinai, Adai, Taensa, Kadohadacho, Natchitoches, Chakchiuma, Pascagoula, Bayagoula, Avoyel, Chawasha, Washa, Chatot, Chiaha, Yamasee, Fresh Water, Ais, Calusa, Tequesta, Jeaga, Cusabo, Congaree, Cape Fear, Waxhaw, Winyaw, Cherokee, Woccon, Manahoac, Tutelo, Monacan, Eno, Sugeree, Catawba, Nahyssan, Hitchiti, Koasati, Alabama,
chiefredcloud.jpg


Crveni Oblak je postao važan ratni vođa Sijuksa i Čejena tokom 1860-tih u njihovim sukobima sa belim narodom. Bio je jedan od nekoliko indijanaca koji su izvojevali pobedu nad oružanim snagama U.S. armije.

They made us many promises, more than I can remember. But they kept but one - They promised to take our land... and they took it. - Chief Red Cloud
 

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
wanduta-lakota-sioux.jpg


Red Arrow - Wanduta ( Lakota Sioux )
SIOUX


Jedan od najpoznatijih naroda severno-američkih Indijanaca nastanjen u području između reka Mississippi i Missouri. Ime Sioux poslužilo je da se označi jezična porodica Siouan, čiji su oni njaznačajniji članovi.

Ime

Najranija poznata pradomovina Siouxa bilo je područje močvarnih predela pirinčanih jezera, u današnjoj Minnesoti. Ovo je kraj poznat po tome što ga naseljavaju plemena veoma ratobornih plemena Chippewa ili Ojibwa Indijanaca, živeli su od sakupljanja samoniklog divljeg vodenog pirinča (Zizania aquatica). Chippewa Indijancima veoma srodni Menominee /(Malhomines = označava vodeni pirinač)/ bili su toliko zavisni od ove biljke da su dobili naziv koji u prevodu znači (Fr. Folles Avoines: "the wild oats people ili 'narod divljeg vodenog pirinča'. Chippewa Indijanci, njihovi večni neprijatelji nazivali su Siouxe Nadowessi, Francuzi su to preoblikovali na Nadowessioux, odnosno jednostavnije Sioux (izgovara se 'su', u pluralu 'suz'). Značenje ovog Chippewa-(možda pogrdnog ?) naziva je 'male zmije'. Pošto Siouxi nisu bili 'pleme' nego konfederacija od 7 'vatara' svako pleme imalo je poseban naziv za sebe, odnosno za konfederaciju. Plemena kolektivno nazivana Teton sebe ili konfederaciju nazivala su Lakota (='saveznici'), Indijanci Dakota, po kojima su dve savezne američke države (North Dakota i South Dakota) dobile ime opšte su poznati (unutar anglofonske zajednice ) kao Santee. Treća zajednica srodnih plemena nama poznati kao Yankton sebe su nazivali Nakota. Od ovih Nakota, jedna grupa Wazikute Indijanaca (od Yanktonai Siouxa) odvojila se i priključila lovcima na bizone poznatim kao Plains Cree. Oni dan-danas sebe nazivaju Nakoda. Nakoda (poznatiji kao Assiniboin) i Nakota Indijanci se ne smiju brkati, ali rođaka imaju na obe strane.
white-belly-sioux.jpg
White Belly ( Sioux )​

Neka plemena Siouxe su nazivali 'rezači vratova' , tako su ih Vrane nazivali Mar-an-sho-bish-ko u značenju "cutthroats.", Komanči T�yetch�ske, Arapaho Indijanci Natni ili Natnihina, Caddo Indijanci (Tsaba'kosh ili Ba-akush',) sve u istom značenju (' "cutthroats.'); Ute Indijanci zvali su ih P�mpe Chyimina (ili Hand Cutters), sami sebe ('službeno') kao plemena saveza zovu Ocheti shakowin = "Seven Council Fires"

Istorija

Siouxe isprva nalazimo u području pirinčanih polja u Minnesoti, a naročito se navode jezera Mille Lacs. Indijanci iz ovih krajeva (Menominee, Chippewa i Siouxi) želi su ovu biljku i koristili je u prehrani. Borba za prevlast nad poljima pirinča između Chippewa i Siouxa dovela je do progona Siouxa iz tih krajeva. Oni reku Missouri prelaze prije 1750. Na području Black Hills-a nalazimo ih 1765.
images
Little Crow - Santee ( Lakota/Sioux)​

1862. Mala Vrana (Little Crow) napravio je pokolj u Minnesoti pobivši 700 naseljenika i 100 vojnika. Kasnije su još dva datuma veoma značajna u njihovoj istoriji. To je pobeda Bika Koji Sedi (Sitting Bull, ili Tatanka Yotanka) koji je 1876. sa svojim Siouxima i još nekim saveznicima potukao armiju generala Custera i mnogobrojnih dragovoljaca na reci Little Bighorn. Ovoj bitki prethodila je i malo spominjana borba na Devils Toweru. Ovde su veoma žestok otpor priredili manje pokretni starci koji nisu mogli pratiti tempo plemena. Bik Koji Sedi tražio je najpovoljniji položaj za pružanje otpora dobro-opremljenoj američkoj vojsci. Drugi značajan ali tužan događaj zbio se 1890., kada je izvršen veliki pokolj nad plemenom Miniconjou, u kojemu su najviše stradali žene i deca. Ovaj događaj baca veliku ljagu na američku istoriju, poznat je kao Wounded Knee Massacre. Čest moto članova AIM-a (American Indian Movement) je 'remember Wounded Knee'. Siouxi danas žive po rezervatima u Sjedinjenim Državama i Kanadi.

Običaji

Siouxi su tipično pleme prerijskih Indijanaca, lovaca na bizone. Njihova najkarakterističnija nastamba je kožni šator tepee. On se lako sklapa i rasklapa i prenese na drugo mesto i ponovo postavi. Bizon, glavna lovina, koristi se za hranu, izradu nastambi, odeće, pokrivača, tetiva za lukove, i drugih sitnih stvari. Od bizona se nije ništa bacalo. Uništenje ovih životinja dovodi do gladi među stanovnicima prerija kao što su Indijanci Blackfoot, Arapaho, Cheyenne, Kiowa i drugi. Konačna posledica bila je mržnja prema belcima i rat. Izgubiši izvor hrane Indijanci postaju zavisni od pomoći koju im daje vlada. Oni moraju prepuštati svoju zemlju državi ili je prodavati u bescenje. Konj je još jedan simbol kulture i Siouxa i drugih prerijskih skupina. Konj je simbol bogatstva, za njega se kupuju žene; čovek bez konja je nito i ništa, on nema nikakvog ugleda.
red-fish-dakota-sioux.jpg
Red Fish ( Dakota Sioux )​

PODELA PRAVIH SIOUXA


7 Vatara Siouxa:

1) Teton (Lakota ili Teton). 7 plemena:


1.Blackfeet (Sihasapa). Na rezervatu Standing Rock, nešto na Cheyenne River Reservation. 6 bandi: Sihasapakhcha, Kanghishunpegnaka, Glaglahecha, Wazhazhe, Hohe, Wamnughaoin.

2. Brul�. Na rezervatima Rosebud i Lower Brule, nešto na Standing Rock Reservation. Bande: Iyakoza, Chokatowela, Shiyolanka, Homna, Shiyosubula, Kanghiyuha, Pispizawichasha, Waleghaunwohan, Wacheunpa, Shawala, Ihanktonwan, Nakhpakhpa, Apewantanka.

3. Hunkpapa. Na rezervatu Standing Rock. 7 bandi: Wakan (holy person), Chegnakeokisela (half breechcloth people), Talonapin (fresh meat necklace people), Cheokhba (sleepy kettle), Chankaokhan (sore backs), Tinazipeshicha (bad bows), Chantaapeta (fire heart)

4. Miniconjou. Najpoznatiji im je bio poglavica Bigfoot. Ubijen na mestu Ranjeno Koleno, veliki deo plemena izmasakriran je 29. decembra 1890. Danas žive na rezervatu Cheyenne River sa bandama Itazipco, Sihasapa, i Oohenonpa, nešto na Standing Rock Reservation.

5. Oglala. Na rezervatu Pine Ridge, nešto na Standing Rock Reservation. Sastoje se od 7 bandi. Payabya, Tapishlecha, Kiyuksa, Wazhazha (Pine Ridge Reservation), Iteshicha, Oyukhpe, Waglukhe (Uglavnom na Pine Ridge Reservation i nešto na Rosebud).

6. Sans Arcs (No Bows, Itazipacola). Rezervat Cheyenne River, nešto i na Standing Rock Reservation. 6 bandi: Shinalutaoin (scarletcloth earring), Wolutayuta, Mazpegnaka (wear metal in the hair), Tatankachesli (dung of a buffalo bull), Shikshichela (bad ones of different kinds), Tiyopaoshanunpa (smokes at the entrance to the lodge).

7. Two Kettle (Oohenonpa, Oohenunpa) Na rezervatima Cheyenne River i Rosebud. Dvije bande: Oohenunpa, Lawakhota.


Santee Sioux:

2) Mdewakanton. Santee Reservation, Nebraska. 12 bandi: Kiyuksa, Ohanhanska, Tacanhpisapa, Anoginajin, Tintaotonwe, Khemnichan, Kapozha (Kaposia), Magayuteshni, Mahpiyamaza, Mahpiyawichasta, Kheyataotonwe, Taoapa.

3) Sisseton. Na rezervatu Sisseton, South Dakota, dio na Devil�s Lake Reservation, North Dakota. Dakota. 6 bandi: Witawaziyataotina, Itokakhtina, Kakhmiatonwan, Maniti, Keze, Chankute.

4) Wahpekute. Fort Peck Reservation, Montana. Dvije bande: Inkpaduta, Wamdisapa.

5) Wahpeton. Devil�s Lake Reservation, North Dakota, dio na rezervatu Sisseton, 10 bandi: Inyancheyakaatonwan, Takapsintonwanna, Wiyakaotina, Otechiatonwan, Witaotina, Wakpaatonwan, Chankaghaotina, Inkpa, Mdeiyedan, Inyangmani

Yankton Sioux:

6) Yankton. Na rezervatu Yankton, South Dakota. 8 bandi: Chankute, Chagu, Wakmuhaoin, Ihaisdaye, Wacheunpa, Ikmun, Oyateshicha, Washichunchincha.

7) Yanktonai. Na rezervatu Standing Rock i Fort Peck. 13 bandi:Wazikute (dali su porijeklo Assiniboinima), Takini, Shikshichena, Bakihon, Kiyuksa, Pabaksa (Devil�s Lake Reservation), Putetemini, Shungikcheka, Takhuhayuta, Sanona, Ihasha, Iteghu, Pteyuteshni.

Upper Yanktonai: Wazikute, Takini, Shikshichena, Bakihon, Kiyuksa, Pabaksa. Ostali su Lower Yanktonai.
 

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
APACHE

Mangas Coloradas - Chiricahua Apache​


Apači su jedan od najznačajnijih naroda velike etno-lingvističke porodice Athapaskan u području američkog jugozapada.

Podela

Apači se dele na dve glavne geografske grupe, Western (Zapadni) i Eastern (Istočni) Apači. U grupu Zapadnih Apača nazivanih i Coyotero spadaju plemena:
  • San Carlos Apache, koji se dalje dele na bande Apache Peaks, Arivaipa (Aravaipa), Pinal i San Carlos vlastiti. Ovo pleme naseljeno je danas na rezervatu San Carlos u Arizoni.
  • White Mountain Apači (Belobrdski Apači), nastanjeni su na rezervatu Fort Apache ili White Mountain, takođe u Arizoni.
  • Cibecue Apači nekada u području Cibecue, Carrizo i Canyon Creek, a danas žive na rezervatu Fort Apache.
  • Pleme Tonto nastanjeno je takođe u Arizoni na rezervatu Tonto Apache. Ove Indijance neki dele na dva Tonto plemena, odnosno na Northern i Southern Tonto.

Sva ova apačka plemena kolektivno su nazivana i San Carlos Apači.

Druga velika grana Apača su Istočni Apači sada nastanjeni na rezervatima u Novom Meksiku i Oklahomi. To su: Jicarilla na rezervatu Jicarilla Apache; Mescalero na rezervatu Mescalero Apache; Lipan Indijanci iz zapadnog Texasa, njihovih potomaka valjda još ima na rezervatu Mescalero Apache ali gube svoj identitet. Lipana ili njihovih potomaka još ima u Texasu, jezik im je izumro.

Pleme Kiowa Apache, ranije nazivani Cataka, od davnih vremena žive udruženi s Kiowa Indijancima. Zajedno s njima su lutali i logorovali i danas zajedno žive u Oklahomi. Svoj su jezik Kiowa Apači ipak sačuvali i nisu preuzeli jezik kiowa. Unutar Kiowa-zajednice nazivani su imenom Semat.
Alchisay (Alchisea, Alchise) - Apache, White Mountain​

Pleme Chiricahua, vodilo se pod Zapadne Apače, nakon ratova protiv belaca koje je vodio Geronimo deportovani su na područje Floride gde su mnogi pomrli. Nakon desetak godina dozvoljen im je povratak na Zapad, pa su danas nastanjeni u Oklahomi i u rezervatu Mescalero u New Mexicu.

Najbliži srodnici Apača su Navaho Indijanci, prema njihovoj tradiciji Apači i Navaho bili su nekada jedan narod koji se kasnije podelio. Jezik Navaho Indijanaca vodi se u južnu Athapaskansku skupinu i pripada apačkim jezicima. Srodstvo s njima su verovatno imali i nestala plemena Jano, Jocome i veoma agresivni Toboso Indijanci iz severnog Meksika. Ova plemena su nestala, i uglavnom ih svrstavaju u porodicu Athapaskan.

Ime

Ime "Apache" došlo je verovatno iz Zuñi naziva ápachu, "neprijatelji", oni pak sami sebe nazivaju Inde ili N'de, "ljudi".

Lokacija

Domovina Apača je veliko područje u današnjim državama New Mexico, Arizoni, zapadnom Teksasu i jugoistočnom Coloradu, često prodirali u severni Meksiko.

Istorija

Za Athapaske se kaže da im je postojbina zapadna Kanada i Aljaska odakle su se širili na jug. Deo njih, današnji Pacifički ili Središnji Athapaski, naselili su se u području jugozapadnog Washingtona, jugozapadnog Oregona i severozapadne Kalifornije. Deo je nastavio put na jug gdje ih Coronadova ekspedicija prvi puta susreće 1540. godine. Ońate ih prvi puta naziva Apačima 1598. Mooney je (1928 ) procenio da ih je 1600. godine moglo biti oko 5000. Dolaskom Španaca njihova istorija prepuna je krvavih sukoba i ratova, isprva sa Špancima a kasnije (sredinom 19. veka) i s Amerikancima. Za to vreme Apači su dali niz proslavljenih poglavica, Cochise, Geronimo, Mangas Coloradas i Victorio, jedni su od najpoznatijih.
geronimo.jpg
Geronimo​

Ratovi s Apačima završili su pred kraj 19. veka. U avgustu 1886. Geronimo i njegovi Chiricahua i Mimbreño Apači (njih 340) poslani su u Fort Marion, na Floridi, gde je veliki deo njih pomro. U oktobru 1894. preostalih 296 članova s Geronimom vratilo se u Oklahomu u Fort Sill, gde su još vođeni kao ratni zarobljenici. Tu je Geronimo umro od pneumonije 1909. godine u osamdesetoj godini. Chiricahue u Fort Sillu, uključujući i one rođene u Floridi i Oklahomi, nakon Geronimovog zarobljavanja vođeni su kao ratni zarobljenici sve do njihovog službenog oslobađanja 1913. Te godine njih 87 dobilo je zemlju u Oklahomi. Deo Chiricahua, kasnije se vratio u New Mexico, gde još žive na Mescalero rezervatu, a deo je ostao živeti u Oklahomi s plemenima Kiowa i Kiowa Apache.

geronimoindians.jpg

Kultura, život, običaji

Apači su bili nomadi, lovci i sakupljači, organizovani po malenim bandama koje su se bavile lovom i sakupljanjem, značajan deo prihoda poticao je i od pljački susednih Pueblo plemena a kasnije i španskih naseljenika. Nešto obrade zemlje nalazimo kod Zapadnih Apača. Dobivši konje od Španaca postali su veoma vešti jahači i još opasniji ratnici. Klasična nastamba bio je jednostavan zaklon od granja i grmlja, takav zaklon naziva se "wickiup", javlja se kod Chiricahua. Drugi Apači gradili su kolibe oblika kupole s kosturom od topolinog drveta, prekrivene travom, one su nazivane "kowa". Njihovi rođaci Navaho imali su veće nastambe, poznate kao "hogan". Društvo je bilo matrilinearno (poreklo je utvrđivano po majci) i matrilokalno kao i u Hopija i Navaha. Odeća Apača bila je od jelenske kože za muškarce i žene. Kod muškaraca sastojala se od košulje, nogavica "leggings" , obaveznih kecelja i visokih mokasina "moccasins". Jelenske kape s atraktivnim simbolima takođe su se nosile. Žene su nosile suknje od jelenske kože i visoke mokasine od istog materijala. Hranu Apači uglavnom dobijaju lovom. Lovili su jelene, medvede, divlje ćurane (Puebli su ih uzgajali), zečeve, planinske lavove, i drugu divljač, kod nekih prerijskih Apača bilo je i lova na bizone. Ribu Apači nisu lovili ni jeli.

apach1.jpg

Apači danas

Danas Apači broje oko 50,000 duša a većina prihoda dolazi od turizma, poljoprivrede i kockarnica.
Autor:nepoznat
 

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
Mescalero Apache

mescalero-sm.jpg


San Juan - Mescalero Apache chief​

Mescalero je pleme Istočnih Apača nastanjeno na rezervatu Mescalero Apache u Novom Meksiku. Njihovo plemensko područje širilo se između reke Rio Grande i Pecosa, ali i južno u područje Staked Plainsa i Coahuile. 1850. godine bilo ih je između 2,500-3,000. Preživelo ih je na kraju neprijateljstava sa SAD-om (1881) tek 431.

Bande

Od ranih bandi Mooney zapisuje (1897.) sledeće: Nataina, Tuetinini (kod Big Benda, blizu današnje Alpine), Tsihlinainde, Guhlkainde (u Llanu Estacadu i Novom Meksiku, istočno od Pecosa), Tahuunde (u jugozapadnom Teksasu).
chato-mescalero-apache.jpg


Chato (Mescalero Apache)​

Život i običaji

Mescaleri su bili poput drugih Apača nomadski lovci i sakupljači. Žene su im poznate po veštini priprema hrane iz raznih divljih, biljnih vrsta. Svoje ime dobili su zbog običaja sakupljanja i jedenja mescala (agave).

Apači, pa i Mescaleri, praktikovali su obred ritualne izolacije mladih devojaka koje imaju prvu menstruaciju. One su se izolovale na posebna mesta, gde bi obično neka druga žena vodila brigu o takvoj osobi. Hranila je i donosila joj vodu. U nekim slučajevima devojka koja ima prvu menstruaciju uopšte nije smela stati na tlo. Svo posuđe iz kojega je pila i jela moralo se razbiti i zakopati na sigurno mesto da neko ga slučajno ne pronađe, jer bi mogao oboleti i dalje proširiti zarazu. Žene u izolaciji smatrale su se nečistima, a odeća koje su nosile morala se spaliti. Kada se napokon očisti, ona dobija novu odeću, obično se čeka da joj nakon šišanja naraste nova kosa, i tada je postala žena i spremna je za udaju. Ovakvi obredi uvođenja devojaka u svet odraslih žena razlikuju se od mesta do mesta, ali su slični i svode se na isto.

Nastambe Mescalera bila su jednostavna skloništa poznata pod imenom "wickiup".

Odeća je bila je jelenske kože. Tradicionalna nošnja danas se nosi samo na svečanostima; muškarci su pantalone počeli nositi tek od 1898., a uvela ih je američka vlada.

Kod Mescalera, Zapadnih Apača i Chiricahua (Čirikawa) nalazimo proširenu porodicu, porodicu koja se sastoji od oženjenog muškarca, njegove žene i dece, njenih udatih sestara sa svojim porodicama i neoženjene muške dece. Svaka je proširena porodica sadržala više "jezgrenih porodica", što je zavisilo od broja udatih sestara. Kod Chiricahua i Mescalera svaka lokalna grupa sadržavala je oko 30 "proširenih porodica". Svaka lokalna grupa imala je svoga vođu. Žena je kod njih imala viši status u kući. Kod Mescalera je uočeno tek u par porodica da obrađuju zemlju, zato su oni veoma dobri poznavaoci bilja, pa umeju nožem iz suve zemlje iskopati jestivi koren, i tako preživeti u prirodi.
digging.jpg


Apačkinja sakuplja meskal (agavu)​

Mescaleri su lovci i sakupljači, tokom sezone berbe agave i lova na bizone većina Mescalera je odsutna iz svojih domova. Ono što je netipično za Zapadne Apače i Čirikave, je to da su Mescaleri prihvatili tepee - šator prerijskih Indijanaca.

Mescalero danas

Danas su Mescaleri savremena zajednica aktivna u raznim komercijalnim aktivnostima. Rezervat se nalazi na jugu države Novi Meksiko u okrugu Otero. Utemeljen je 27. maja 1873. izvršnom naredbom predsednika Ulysses S. Granta, prostire se na 720 četvornih milja. Na rezervatu živi između 3,000 i 4,000 Indijanaca iz plemena Mescalero, Lipan i Chiricahua. Prihodi plemena najviše dolaze od poznatog skijališkog centra "Ski Apache" (u planinama Sacramento, na Sierra Blanci), godišnje 30 miliona dolara, i rekreativnom središtu "Inn of the Mountain Gods" sa 20 miliona dolara godišnje i 300 zaposlenih. Golf, ribolov i jahanje, neke su od rekreacija zbog kojih se ovamo dolazi. Tu se takođe nalaze i kockarnice "Casino Apache" i iIna Da Card Room, za osobe željne brze zarade.

Glavno središte plemena i rezervata je gradić Mescalero, u njemu se nalazi mali plemenski muzej i šoping centar. Prema popisu 2000. rezervat ima 3,156 stanovnika.

Svake godine Mescaleri u letnjim mesecima priređuju ritualnu ceremoniju "Coming of age", koja se danas svodi na parade, rodeo, i tradicionalne plesove, koje izvode maskirani "gaan"-plesači. Gaan je planinskih duh.
49-187_4_60_spirit_people_dance.jpg

Plemensko veće sastoji se od 8 članova.
 

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
satanta2fm.jpg
Satanta, poglavica Kiowa

Čujem, hoćete da nas smestite u rezervat. A ja ne želim da se smestim. Volim da lutam prerijama, jer sam u njima slobodan i srećan. Čim se smestimo, mi Indijanci kopnimo i umiremo. Odbacio sam i koplje i luk i štit, ali se u vašem prisustvu osećam siguran. Rekao sam vam istinu. U meni se ne kriju sitne laži, a da li se kriju u članovima komisije, to ne znam. Da li su i oni tako nevini kao ja? Nekada davno, ova zemlja pripadala je našim dedovima i očevima; a kad danas izađem na reku, vidim na njenim obalama logore vojnika. Ti vojnici seku moje drveće i ubijaju moje bizone. Kad to vidim, srce mi se cepa i moja je žalost neizmerna... Zar je beli čovek podetinjio kad tako bezobzirno ubija ono što ne jede? Kad crveni ljudi ubijaju divljač, oni to čine zato da bi opstali, da ne bi skapali od gladi.
Satanta, Kiowa
SENECA


Seneca Indijanci su bili najveće od 5 plemena (kasnije 6, kada su im se pridružili i Tuscarora) koje se pridružilo Savezu Irokeza. Danas ih oko 10.000 živi u rezervatima u zapadnom New Yorku, Oklahomi, Ontariju, ali i širom Amerike. U vreme kada je formiran Savez Irokeza, 5 plemena je zauzelo teritorije od Istoka do Zapada, a Seneca su postali "čuvari zapadnih vrata". Zvanični jezik Seneca Indijanaca je Ogwehoweh, pa su oni tako prevedeno "O-non-dowa-gah", ili "great hill people" (odakle po njihovoj prelepoj legendi postanja i vode poreklo).

Seneca su zauzimali teritoriju od Genesee reke do Canandaigua jezera u zapadnom New Yorku, a živeli su u "dugim kućama" (Irokezi nisu živeli u wigwamima i pueblima) uz obalu. U najveće su se bavili agrikulturom pa su stoga divljač lovili u jesen a ribu u proleće.

Kao i kod Apača, društvo je bilo matrilinearno, poreklo je bilo utvrđivano po majci (npr. imali su osam klanova: Kornjača, Medved, Vuk, Dabar, Šljuka, Čaplja, Jelen i Jastreb.... a dete je postajalo član klana po majci. Ako je majka bila, recimo, pripadnica klana medveda dete je bilo medved. Ako je otac bio iz vučjeg klana, a majka nije imala klan, onda i dete nije imalo klan), a i žene su bile zadužene za izbore tj odlučivale ko će postati vođa plemena.

Seneca Indijanci su bili veliki osvajači, izuzetno vešti ratnici čiji je zaštitni znak bila njihova kosa koju su brijali u "Mohawk" stilu, i njihova tetovirana tela. Seneca (kao i ostali Irokezi) imali su običaj da skalpiraju (kao i Siouxi i Muskogee Indijanci), nije bilo prijatno pasti im šaka voleli su da muče zatvorenike, a postojao je i običaj obrednog kanibalizma.

Jedan od najvažnijih vođa ovog plemena bio je čovek po imenu "Red Jacket" 1756 -1830 (englesko ime dobio je po crvenom kaputu koji je nosio). Bio je saveznik Englezima u Američkoj Revoluciji ali je pružao otpor uvođenju Hrišćanstva i evropskih običaja. Pokušao je da sklopi mir sa vladom US tako što je 1792 posetio Džordža Vašingtona. Bio je veliki orator i iza sebe je ostavio mnogo nezaboravnih citata... Dobrota je jezik koji gluv može da čuje i nem da razume...
sciencesocietypicturelibrary10436183hp8.jpg
SAGU-YA-WHAT-HATH (Keeper-awake)
RED JACKET 1756 - 1830
Seneca Chief
Red Jacket, Seneca Chief, Forest lawn Cemetary, Buffalo, New York

Seneca su (Irokezi uopšte) definitivno, jedna od najkompleksnijih i najsofisticiranijih starosedelačkih kultura koja je ikada živela na severnoameričkom kontinentu. Njihova politika, agritehničke i ostale veštine i umeće ratovanja živeće prepričavana kroz vekove, a njihova baština tako nikada neće biti izgubljena.

"Brate čuj što imam reći. Postojalo je vreme kad je našim pradedovima pripadao ovaj veliki otok. Njihova su se središta prostirala od izlazećeg do zalazećeg Sunca. Veliki Duh stvorio je ovu zemlju za Indijance.
Stvorio je jelena, bivola i druge životinje da bi imali hrane. Stvorio je medveda i dabra. Njihove su nam kože služile kao odeća. Rasprostro je životinje svuda po zemlji i naučio nas da ih hvatamo. Učinio je da kukuruz rađa kako bi smo imali hleba. Sve je to učinio za svoju crvenu decu jer ih voli. Kada su se javljale nesuglasice oko lovišta, obično su se rešavale bez mnogo krvoprolića. Ali zao nas je dan zadesio. Vaši su pradedovi prešli veliku vodu i iskrcali se na ovaj otok. Došli su u malom broju. Naišli su na prijatelje a ne na neprijatelje. Rekli su nam da su pobegli iz svoje zemlje zbog straha od zlih ljudi i da su ovamo došli da bi mogli slobodno poštovati svoju veru. Zatražili su malo mesta da sednu. Smilovali smo im se dali smo im što su tražili i seli su među nas. Dali smo im kukuruza i mesa, zauzvrat dali su nam otrov.

Beli je narod, brate, našao našu zemlju. Proneo se glas o tome i još je belaca došlo među nas. Nismo ih se bojali, smatrali smo ih prijateljima. Nazivali su nas braćom. Verovali smo im i dali im više prostora. Vremenom njihov je broj znatno porastao. Želeli su još zemlje, želeli su čitavu našu zemlju. Oči su nam se otvorile i duhovi su nam se uznemirili. Došlo je do rata. Indijanci su naterani da se bore protiv Indijanaca i mnogo je naših ljudi nastradalo. Doneli su žestoko piće među nas. Bilo je jako i moćno i pokosilo je hiljade.

Brate, naša je zemlja nekad bila velika, a vaša mala. Vi ste sada postali velik narod, a mi jedva da imamo mesta raširiti naše prostirke. Uzeli ste našu zemlju, ali niste zadovoljni, želite nam nametnuti svoju veru.

Brate, nastavi slušati. Kažeš da si poslan da nas podučiš kako da poštujemo Velikog Duha na način koji njemu odgovara, kao i da nas, ako ne prihvatimo veru koju vi belci propovedate, čeka nesreća. Kažeš da ste vi u pravu a da smo mi izgubljeni. Kako možemo znati da je to istina? Vidimo da je vaša vera zapisana u knjizi. Ako je ona namenjena nama jednako kao i vama zašto je onda Veliki Duh nije dao nama i ne samo nama, već zašto nije podario i našim pradedovima znanje o toj knjizi i način da je pravilno razumemo? Jedino znamo ono što nam vi kažete o njoj. Kako znati kada vam možemo verovati kada nas je beli narod toliko puta prevario?

Brate, kažeš da postoji samo jedan način da se poštuje i služi Veliki Duh. Ako postoji samo jedna vera, zašto se vi belci toliko sporite oko nje? Zašto se svi ne složite kada možete čitati knjigu?

Brate, mi ne razumemo te stvari. Rečeno nam je da su vašu veru primili vaši pradedovi i da se prenosila s kolena na koleno. Mi takođe imamo veru koja je data našim pradedovima i koja se prenosila sve do nas, njihove dece. Mi verujemo u nju. Ona nas uči da budemo zahvalni za sve dobro što nas zadesi, da se volimo međusobno i stojimo zajedno. Mi se nikad ne svađamo oko vere.

Brate, Veliki Duh nas je stvorio, ali je napravio velike razlike između svoje bele i crvene dece. Dao nam je različitu boju kože i različite običaje. Vama je podario veštine. Nama nije otvorio oči za njih. Mi znamo da je sve to istina. Pošto je napravio toliko razlika između nas u drugim stvarima zašto ne bismo mogli zaključiti da nam je podario drugačiju veru, koju možemo razumeti? Veliki Duh ispravno deluje. On zna šta je najbolje za njegovu decu. Mi smo zadovoljni.

Brate, mi ne želimo uništiti vašu veru, niti vam je oduzeti. Mi jedino želimo poštovati svoju."

Crveni Mundir ( Sogoyewapha ) Seneca , Iz odgovora misionaru Cramu


Za Seneca, kao i za sve Irokeze, važe isti običaji, ista je struktura društva, bogovi i duhovi, pa ću ovde staviti uopšteno o Irokezima i kasnije o Mary.

tenbears0cj.jpg
Ten bears (Para-Va-Samen), Comanche

Moj narod nije prvi odapeo strelu i nije prvi ispalio metak na bele ljude. Moji mladići zaigrali su ratnu igru tek kad su se poremetili odnosi crvenog i belog naroda. Sukob nismo započeli mi. Vi ste nama poslali prvog vojnika, a mi smo onda vama poslali drugog. Pre dve godine sam, loveći bizona da bi moje žene i moja deca imali jedre obraze i topla tela, izašao na drum. Ali vojnici su odmah pripucali u nas, začula se buka slična grmljavini, i mi nismo znali kuda da se uputimo. Tako je bilo na Kanadskoj reci. Nisu nam dozvolili čak ni da plačemo na miru. Vojnici u plavim šinjelima i pleme Jut pojavili su se jedne noći kad je bilo tiho i mračno i svojim logorskim vatrama osvetlili naše šatore. Umesto da love divlje životinje, oni su pobili moje junake, a oni preživeli su, žaleći mrtve, isekli kose. Tako je bilo u Teksasu. Vojnici su našim logorima doneli tešku tugu, i mi smo za njima krenuli kao što mužjaci bizonskog stada kreću za onima što su im napali ženke. A kad smo te vojnike pronašli, mi smo ih poubijali, i njihovi skalpovi vise i danas u našim šatorima. Komanči nisu slabići, Komanči nisu slepci i nisu psići od sedam dana. Komanči su jaki i dalekovidi, oni su kao odrasli, snažni konji. Izašli smo na drum vojnika i nastavili da idemo njime. Bele žene su plakale, naše žene su se smejale.

Vi ste mi rekli neke stvari koje mi se nimalo ne dopadaju. Vaše reči nisu slatke kao šećer, one su gorke kao tikve. Rekli ste da ćete nas smestiti u rezervat, da ćete nam sagraditi kuće i podići šatore u kojima će nas lečiti vaši vidari. Meni sve to ne treba. Ja sam rođen u preriji gde vetar slobodno duva i gde ništa ne zaklanja svetlost sunca. I tamo gde sam rođen nije bilo ograda i sve je slobodno disalo. Rođen sam u preriji i želim da umrem u preriji a ne okružen zidovima. Znam svaki potok i svaku šumu između reka Rio Grande i Arkanzas. U toj sam zemlji lovio i živeo. Živeo onako kako su pre mene u njoj živeli i moji preci, živeo srećno, kao i oni.

Kad sam bio u Vašingtonu, Veliki Beli Otac mi je rekao da je zemlja Komanča naša zemlja i da nas niko neće ometati da u njoj spokojno živimo. Zašto, dakle, tražite sad od nas da napustimo reke, da napustimo sunce, da napustimo vetar, i da živimo u kućama? Ne tražite od nas da se odreknemo bizona i da bizone zamenimo ovcama. Naši mladi ratnici su čuli priče o tome, i te priče su ih rastužile i razgnevile. Ne govorite više o tome...

Da su se Teksašani klonili moje zemlje, mir bi bio sačuvan. Zemlja koju nam vi danas nudite suviše je mala. Teksašani su nam oduzeli pašnjake sa najgušćom travom i najbujnijim drvećem. Da su nam ostavili tu zemlju, možda bismo danas i učinili ono što od nas tražite. Sada je suviše kasno. Beli čovek zaposeo je zemlju koju smo voleli. U nama je živa još samo jedna želja - da lutamo prerijom sve dok ne umremo.

Deset Medveda, poglavica Komanča
 

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
IROQUOIS


Iroquois (Irokezi) - Labavi plemenski savez (liga plemena ili konfederacija) američkih Indijanaca iz Severoistočnih šuma Severne Amerike, većinom u području današnjeg New Yorka. U vreme osnivanja saveza neka ova plemena bila su ljudožderska (uglavnom Mohawk), što su njezini utemeljitelji Deganawida i Hiawatha ukinuli. Svojom ekspanzivnom politikom i borbenošću savladali su sve okolne susede, kako druga irokeška plemena, tako i razne grupe Algonquian-Indijanaca. Na sever njihovu kontrolu zaustavila su tek plemena borbenih Indijanaca Abenaki i Sokoki, na zapad su se širili sve do zemlje Ojibwa, i na jugu do zemlje Cherokee i Catawba Indijanaca. -Prema Lee Sultzmanu (1600.) ih je bilo oko 20,000, uključujući svih pet plemena. Mooney je njihov broj srezao na svega 5,000, što je svakako preterano malo. �Potomci Irokeza danas žive po rezervatima u New Yorku, Ontariju, Wisconsinu i Oklahomi. Danas su poznati kao radnici na velikim visinama, radeći na sklapanju čeličnih konstrukcija oblakodera. 1990. godine ima ih oko 50,000.
loganmf7.gif
Tachnechdorus (Logan) 1725 - 1780​

Ime

Irokezi sami sebe (kao konfederaciju) nazivaju Haudenosaunee, ili 'narod dugačke kuće' ("people of the long house."). Algonquin Indijanci nazivali su ih Irinakhoiw ili 'prave zmije' (verovatno čegrtuše). Francuzi kasnije na algonkinski naziv dodaju sufiks �ois, što ispada Iroquois. Česti naziv kod anglofonskih naseljenika je Five Nations ili 'Pet naroda' , kasnije kada su 1722. Tuscarore pristupili savezu kao šesti narod nazivani su 'Six Nations'. Postojali su i drugi nazivi, pleme Ottawa nazivalo ih je Matchenawtowaig ili 'zle zmije' (eng. 'bad snakes'), Indijanci Ojibwe 'Nautowa' ili 'zmije', 'guje', (eng. 'adders'). Poznat je i Powhatan naziv Massawomeck.

Konfederacija Iroquois -Iroquois League

Savez Irokeza nastao je oko 1570 godine verovatno u kraju oko reke St. Lawrence. U ovom formativnom periodu oni su proterali celi niz plemena koja su kasnije stvorila saveza Hurona. Savez je prema predaji nastao govorom koji je započeo Dekanawida (ili Deganawida; po nekima bio je Huron) 'I am Dekanawidah and with the Five Nations' Confederate Lords I plant the Tree of Great Peace. ' Savez se kasnije posvetio ratovima protiv svojih suseda. U prvoj polovini sedamnaestog veka oterali su Conestoge s reke Susquehanna, njihovih bliskih rođaka. U daljnjim napadima (1648-50) porazili su (uz pomoć pušaka i boginja) plemena saveza Huron. Duvanski Narod (Tobacco Nation) zbrisali su 1649.; Neutralni Narod (Neutral Nation; 1650-51); Erie (1653-56). Kasnije su stradali i Indijanci Illinois i Delaware u prvoj polovini 18. veka. Poharali su i čitavu Virginiju. �Na jugu su ih ipak zaustavili Cherokee i Catawba, te Ojibwe na zapadu. Irokezi su bili gorki neprijatelji Francuza, klasičnih saveznika i prijatelja kanadskih Hurona i Abenaka. Oni su bili saveznici Holanđana i kasnije Engleza. Od njih su dobijali vatreno oružje i artikle za trgovinu. U vreme Američke revolucije većina Irokeza bila je na engleskoj strani, no Amerikanci su dobili rat pa su morali otići u Ontarijo, gdje još mnogi žive. Mnogi Onondaga i Seneca ostali su na rezervatima u New Yorku, dok su Oneide kasnije preseljeni u Wisconsin.

Plemena
  • Cayuga. "Goioguen-aga" (Locusts-coming-out-of-place people), držali su područje između Seneca na zapadu i središnjih Onondaga. U savezu označavani su imenom "those of the great pipe." '(čuvarima) Velike lule', to jest kalumeta ('calumet').
  • Mohawk. - najistočniji, isprva zvani Ganienge-haga, danas sebe zovu Kanienkehaka, novija varijanta, značenje je 'Flint place people '. Oni su čuvari 'Istočnih vrata' ili "keepers of the eastern door."
  • Oneida. "Oneniote-aga" , drugo pleme s istoka, odnosno zapadni susedi Mohawka (Standing stone people)
  • Onondaga. Središnja grupa, selo Onondaga imalo je funkciju današnjeg glavnog grada. Oni su ranije nazivani Onondage-ga" (Mountain place people). Onondage su u konfederaciji nazivani kao 'čuvari vatre' "keepers of the fire" ili 'čuvari 'wampuma' "wampum keepers."
  • Seneca, čuvari su 'Zapadnih vrata' "keepers of the western door." , "Tsonontowaga" ili "Tsonnontouan", ('Big mountain people'). Oni su bili zapadna predstraža Irokeza.

Lokacija

Irokezi su kontrolisali područje između Schoharie Creeka do rijeke Genesee, i od St. Lawrence do Susquehanne, današnje Sjedinjene Države i Kanada. Njihovo područje bilo je okruženo Algonquianskim plemenima kamo su često prodirali, vršili pljačkaške pohode, otimali žene, decu i druge ratne zarobljenike. Svojom ekspanzijom Irokezi su širili područje svoje dominacije ali su istovremeno adoptirali mnoge druge narode i gubili čistokrvnost.
Iroquois tomahawk pipe​

Jezik

Jezik, odnosno jezici Irokeza pripadaju porodici Iroquoian, porodici koja je dobila ime po njima. Najveću srodnost postoji između jezika mohawk i oneida i cayuga i seneca. Ostali jezici porodice su huron, ili wyandot, susquehanna, erie, cherokee, tuscarora, meherrin, nottaway i dijalekti drugih manjih plemena.

Organizacijska struktura društva

Irokezi su bili labavi savez plemena, možda slično kao Asteci. Svako pleme odlučivalo je o samo o sebi. O stvarima koje su se ticale čitave zajednice odlučivali su 'sachemi' (sachem = poglavica) svih plemena. Svako pleme u Irokeza bilo je podijeljeno na klanove (prema Morganu, na rodove). Klanovi su kod svih Irokeza bili egzogamni, a nasleđe matrilinearno, boravište je bilo matrilokalno. Muž se nakon rođenja prvog deteta selio u ženin dom. Senece su imali 8 ovakvih klanova (to su bili vuk, medved, kornjača, dabar, jelen, šljuka, čaplja i jastreb); Indijanci Cayuga imali su klanove (vuk, medved, kornjača, dabar, jelen, šljuka, jegulja i jastreb); Onondaga (vuk, medved, kornjača, dabar, jelen, šljuka, jegulja i klupko); Indijanci Oneida i Mohawk (vuk medved i kornjača). Osim kod Oneida i Mohawka, svako pleme bilo je podeljeno i na dve fratrije, odnosno bratstva (neki kažu ženidbene klase). Kod Seneca svaka fratrija imala je četiri klana, kod Cayuga i Oneida bilo je po 5 klanova u jednoj fratriji i po 3 u drugoj. Ženidba unutar fratrije bila je zabranjena, to jest, bile su egzogamne. Fratrije ili bratstva bile su naravno rivali u raznim aktivnostima, sportskim igrama i drugom. Poglavice je svako pleme biralo za sebe. Svako pleme biralo je i poglavicu koji će ih zastupati u konfederaciji, o njemu su kasnije odlučivali poglavice koje su već izabrane na tom mestu. On je mogao biti, ali i nije morao biti i prihvaćen. Ako bi bio odbijen, dotično pleme slalo je drugog kandidata, i tako sve dok jedan ne bude prihvaćen. Bilo je uvek važno da bude pripadnik klana koji je određen za tu plemensku titulu. Poglavica automatski gubi svoje staro ime i dobija novo, ono mu je i titula i ime. Važno je napomenuti da su 'matrifokalni' Irokezi za poglavice prihvatali i žene. Ona je jako često primana na te položaje. Veoma srodni Tuscarora takođe su imali klanove slične Irokezima, medved, dabar, šljuka, jegulja, ali su imali dva vuka (žuti i sivi, u istoj fratriji), imali su i dve kornjače (veliku i malu), ali je klan jelena kod njih bio istrijebljen još u Morganovo vrijeme.

Svako pleme u savezu zastupano je od određenog broja poglavica. Mohawki su imali 9 poglavica, Oneida (9), Onondaga (14), Cayuga (10) i Seneca (8 ). Pridošli Tuscarore, nisu imali prava prisustvovati većima iako su bili primljeni u savez. Naziv svakog položaja istovremeno postaje i ime poglavice u toku vršenja njegove službe. Bilo je 50 'sachema' , ustvari biralo se samo 48 jer na mjestu Hiawathe i Deganawide nije biran niko, ponašalo se međutim, kao da tamo sede. Ovi sachemi pripadali su različitim klasama, i uvek su bili iz istog klana.
Običaji

Irokezi su šumski narod, kretali su se pešice šumom i uvek su bili u lovu ili ratu.

Muškarac je često veoma dugo bio na takvim putovanjima. Popularne kokice ili 'pop corn' njihov je proizvod, Irokez ga je nosio sa sobom na svojim dugačkim putovanjima.

Obrada polja i uzgoj kukuruza glavno je zanimanje žena, njen posao je i domaćinstvo, čuvanje dece, sakupljanje drva, nošenje vode i drugi poslovi. Irokeška polja zasađena kukuruzima, njihovom glavnom kulturom, bila su ogromna za ono vreme.

Prema jednom izveštaju iz 1667. godine (prema Evi Lips), vojnici francuskog guvernera sedam su dana uništavala polja kukuruza samo četiri irokeška sela, prema Charlevoixu, bilo ga je oko 1,000,000 bušela.

Za zaštitu svojih polja od ptica Irokezi su imali organizovanu zašititu. U poljima su podizali platforme s kojih su žene mogle plašiti i terati ptice. Scenu ovakvog čuvanja kukuruza ovekovječio je Eastman na svojoj slici.

Pasulj, druga značajna kultura Irokeza sađen je uz kukuruz uz koji se mogao ovijati i rasti. Ovakav običaj danas uobičajen u Europi primili smo od Indijanaca.

Sela su kod Irokeza bila opasana palisadama radi zaštite od napada drugih plemena, posebno njihovih krvnih neprijatelja Hurona.

Kultura Irokeza je tipa Istočnih šuma. Muškarci su se bavili lovom na jelene i drugu manju divljač.

Naziv naroda "narod dugačke kuće" nije slučajan. Oni su, za razliku od nekih drugih indijanskih plemena, stanovali u "dugim kućama", a ne u wigwamima ili u pueblima. Kuće u kojima su živeli, poznate kao 'long houses' , postale su im simbol kao što je to i 'irokeška frizura'. Ove kuće bile su kolektivne i svaka porodica imala je svoje mesto u takvoj kući.

Sela su radili uz reku, ali na mestima gde je činila "zavoje", odnosno u užem "delu" kojeg su činili ti zavoji. Ali, pre svega, sela su bila na nekakvoj uzvisini, odnosno na malo višem položaju od okolnog zemljišta.
Bogovi i duhovi iz panteona Irokeza
  • Adekagagawaa.- veliki duh, u vidljivom Aspektu Sunca, on vlada nad duhovima vremena i svih godišnjih doba.
  • Areskoui. �veliki duh, zaštitnik lova i rata.
  • Ataentsic ili Atseatsine. "Woman-Who-Fell-To-Earth". Prva žena, majka of Yoskeha i Tawiskaron. Žene Atseatsan-ova. Ona je pala na zemlju dok je lovila medveda, da bi pripremila 'medicinu za svog supruga. Pripisuju joj dobre pa loše osobine. Majka je zlog Tawiskaron-a.
  • Atseatsan . prvi muškarac, muž Ataentsic-in. Solarno božanstvo. On i njegova supruga pomažu Suncu da se izdigne na nebo, pridržavajući ga dok ne postane prevruće .
  • Awataerohi . �duh bolesti. On ulazi u telo osobe koja onda oboli. Postoji 12 vrsta Awataerohi-bolesti. Svaka se leči posebnim plesom.
  • Bean Woman.- Pasulj - Žena, jedna od 3 sestre (ostale dve su Corn i Squash Woman). To su tri glavne kulture Irokeza, nazivaju ih Tri sestre.
  • Cannibal Woman
  • Corn Woman. � (Žena - Kukuruz) jedna od Tri sestre.
  • Dagwanoenyent,- duh tornada, kćerka je vetra.
  • Dahdahwat. Opasna prikaza iz snova.
  • Dajoji, duh Zapadnog vjetra.
  • Deadoendjadases (Earth-Circler). Div-ljudožder koji živi sa svoje tri sestre.
  • Deagahgweoses (Long Upper Eyelid). Zaštitnik duvana.
  • Dehotgohsgayeh (Split-Face) , div koji živi na jugu, zaštitnik 'hickory-drveta, drvo iz porodice oraha (Juglandaceae). On pomaže ljudima a povezuju ga s medvedima i gromom.
  • Djieien. Monstruozni duh pauka, velik i zao.
  • Djigaahehwa. Klasa nižih duhova, imaju autoritet nad biljem, posebno rastu lekovitog bilja.
  • Djoeaga.- duh rakuna, čest u mnogim pričama.
  • Doonongaes (He of the Two Horns). Rogata zmija koja živi u jezerima
  • Faces in the Forest.- klasa duhova iz duboke šume

Istorija

Irokezi su se sredinom 17. veka naoružali nizozemskim puškama i stekli prednost nad narodima luka i strele. Oni haraju celim područjem do Američke revolucije. Za njih ona je značila propast. Umešali su se u ovaj rat ali svako pleme za sebe, ne više kao konfederacija. Svi osim Oneida pridružili su se Britancima ali su Britanci izgubili rat. Oneide, ostavši 'crne ovce', zbog osvete od ostalih Irokeza morali su bežati iz toga kraja. Vlada ih je sklonila u Wisconsin gde i danas žive.
deskahehuf1.jpg
Deskaheh, 1923​
Great Iroquois Chief​

Irokezi danas - njihova budućnost

1990. oko 50,000 Irokeza živi u New Yorku , Ontariju ali i širom Amerike.

U Kanadi Irokezi danas žive na rezervatima

(Caughnawaga}: upravo južno od Montreala u Quebecu, pleme Mohawk. Oka: na reci Ottawa. St. Regis: južno od Cornwalla, Ontario. Deseronto: istočno od Bellevillea, Ontario. Six Nations Reserve: kod Brantforda, Ontario. Na njemu žive pripadnici svih irokeških plemena. Oneida: jugozapadno od Londona, Ontario. Pleme Oneida Gibson (Wahta): jugoistočno od Georgian Baya, Ontario (kod grada Bala), Pleme Mohawk.

U New Yorku imaju također više rezervata i zajednica:

Akwesasne (St Regis} Reservation: na severu New Yorka. Mohawk Nation. Ganiengeh: blizu grada Altona, severno od Plattsburga. Mohawk Kanatsiohareke: blizu Fonde. Mohawk Nation . Oneida: blizu Oneide, Madison Co., Oneida Nation. Onondaga: južno od Syracuse, Onondaga Nation. Tonawanda: jugoistočno od Lockporta. Seneca Nation. Allegany : između Jamestowna and Oleana. Seneca Nation. Tuscarora: blizu Lewistona, sjeverno od Niagara Fallsa, Tuscarora Nation. Cattaraugus: sjeverozapadno od Gowande, Seneca Nation.

U Wisconsinu žive, kao što je već rečeno, Oneide koji su morali pobjeći pred besom ostalih Irokeza, zbog svog savezništva s Amerikancima u Građanskom ratu. Rezervat im se nalazi kod Green Baya.

Najjužniji Seneca-Cayuga (delom poreklom od Erie Indijanaca) nastanjeni su u Oklahomi kod Turkey Forda.

Mnogi su Irokezi danas poznate osobe kao glumica Alex Rice, glumac August Schellenberg, Billy Two Rivers (wrestling-borac), svi iz plemena Mohawk i veoma poznati Graham Greene iz plemena Oneida (ovo je lice zasigurno poznato svim filmofilima.

Danas većina ipak živi prosečnim američkim životom, kako u urbanim, tako i u ruralnim zajednicama. Na rezervatima postoje kockarnice koje su glavni izvor zarade gotovo svim rezervatskim Indijancima. Van rezervata rade najviše za razne građevinske kompanije, jer je još od prvih kontakata s belcima kod njih ustanovljena sposobnost odličnog podnošenja velikih visina.

Zanimljivosti

Kod Irokeza postoji sportski savez, koji danas nastupa nezavisno u međunarodnim sportskim takmičenjima, a ima i sportskih uspeha - irokeška lacrosseaška momčad je na SP u lacrosseu 2003. godine osvojila drugo mesto.
 

jasna949

dežurna ćaskalica
Starosedelac
Učlanjen(a)
27.10.2010.
Poruke
20.474
Broj reagovanja
2.926
Horoskop
Blizanci
Svima nama je donekle poznata istorija Amerike i njenih stanovnika. Kao deca smo se igrali Indijanaca i kauboja, najslabiji od dece su morali da budu Indijanci, zašto, tada nismo mislili o tome a sada kad smo dosta stariji razumemo razlog. Njih smo smatrali slabim a kauboje jake, pravedne, silovite.... Sa godinama starenja svatamo ko su u stvari bili Indijanci, ne oni iz filmova i knjiga, priča. Dovoljno je pročitati sve ovo što je Anuška postavila i da čak i onaj neuki po tom pitanju svati ko su bili oni.

Jedan narod, različita plemena ali ujedinjeni pod jednim Bogom, Manituom. Čitajući ovo vidim, po ko zna koji put, koliku su nepravdu doživeli ti sjajni ljudi, veliki ljubitelji prirode, ratnici, njihove žene i deca... Strpali ih u neke rezervate daleko od bilo koje civilizacije, zabranili im da dolaze u velike gradove sem kada nekima od glavonja to odgovara.... neki tamo karnevali, navodne ratničke igre i ostale trice i kučine.... Sva sreća da je po neki pojedinac uspeo da završi školu kako bi sledeće generacije dece naučio i preneo svoje znanje. Belci (doseljenici) doneli su i mnoge bolesti, za koje Indijanci nisu znali. Upropašćena je ta divna zemlja, njihova kultura, slobodan život..

Mnogo mi je žao tih ljudi, slobodonog duha, snalažljivog u lovu, velike mudrosti, prelepe duhovne lepote. Nadam se da će prenositi svoju kulturu još mnogim svojim generacija.
 
Vrh Dno