• Dobrodošli na Ćaskanja! Mi smo zajednica koja okuplja članove sa prostora bivših jugoslovenskih republika. Budite slobodni, pregledajte naš sajt, pročitajte neke od započetih diskusija. Ako želite da učestvujete u diskusijama, pisati na forumu, kreirati albume, dodavati medije, a niste naš član, registrujte se. Registracija je besplatna i zahteva samo minut Vašeg vremena. I da ne zaboravimo: registrovanjem i prijavljivanjem na forumu uklanjate sve reklame koje se prikazuju na sajtu, jer nam je stalo do naših članova. Pridružite nam se!

Grčka mitologija

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan


GRČKA MITOLOGIJA: Mitološka bića i čudovišta

Kentauri
su bili mitski narod polu ljudi polu konja koji je živio u Tesaliji.
Sa malim izuzecima bila su to stvorenja surova, divlja i neprijateljski raspoložena prema ljudima. Većinom se javljaju u grupi, a po imenu ih znamo jedva dvadeset. Najstariji mitovi ništa ne govore o njihovom porijeklu. Pjesnik Pindar pripisao im je za oca čovjeka po imenu Kentaur, koji je navodno bio sin Lapitskog kralja Iksiona i Nefele, utjelovljenja oblaka. Mlada generacija kentaura izgubila je svoju surovost i divljinu i pridružila se Satirima u pratnji boga Dionisa. Iz mase divljih kentaura izdvajala su se samo dvojica: Hiron, sin titana Hronosa i Okeanide Filire, i Fol navodno sin Silena i ninfe Melie.

Satiri
su bili šumski bogovi, pratioci Bahovi, bića sa kozjim nogama, malim rogovima, konjskim ili kozjim repom i čupavom kosom.

Minotaur
je čudovište iz Knososkog lavirinta s ljudskim tijelom i glavom bika.
Minotaurova majka bila je Pasifaja, žena kritskog kralja Minosa. Otac mu je bio sveti bijeli bik u kojeg se Pasifaja zaljubila. Svetog bijelog bika stvorio je Posejdon, a nakon što mu ga Minos nije prinjeo za žrtvu pretvorio ga je u zloglasnog Kritskoga bika.
Minotaur je boravio u lavirintu na Kreti koji je napravio Dedal. Minos je u lavirint bacao mladiće i djevojke iz Atene, koje je svakih devet godina na Kritu slao atenski kralj Egej u ime zadovljštine zato jer je na Atenskim igrama ubio Minosova sina.
Od toga danka u krvi Atenu je oslobodio Egejev sin Tezej koji je ubio Minotaura i vratio se kući.

Hidra
je imala ogromno pseće tijelo i osam zmijskih glava na dugačkom vratu. Živjela je u močvarama Lerne. Herakle je imao zadatak da je ubije, ali to je bilo teško izvesti, jer kako god je on odsijecao glave Hidri, na njihovim mjestima su nicale nove. Pozvao je u pomoć Jolaja koji je nakon što bi Herakle odrubio svaku glavu, spaljivao bakljom vrat da ne iznikne nova glava. Tako su uspjeli da je ubiju.
Kerber je bio troglavi pas koji je čuvao ulaz u podzemni svijet. Oko vrata su mu vijugale zmije, a rep mu je završavao zmajskom glavom. Njegov zastraujući izgled odlično je pristajao njegovoj dužnosti. Bio je strog stražar na ulazu u podzemni svijet, a još stroži na izlazu. Po sojoj stražarskoj dužnosti i budnosti postao je poslovičan. Braća su mu bili Nemejski lav i dvoglavi pas Ort, a sestre Lernejska hidra, Tebanska sfinga i Himera. Kerber se nalazi na svakoj slici Hadova podzemnog carstva.

Gorgoni
, krilata čudovišta sa blještavim očima, ogromnim zubima i zmijama umjesto kose. Nakazne kćeri morskog boga Forkija i njegove žene Kete.

Meduza je bila lijepa žena koju je Atina pretvorila u gorgona, zato što ju je uhvatila kako ljubi Posejdona u njenom hramu. Ko god bi je pogledao pretvorio bi se u kamen. Meduzu je uspio ubiti Persej koristeći se uglačanim štitom koji mu je dala Atina, kao ogledalom, dok joj je odsjecao glavu.
Kasnije je Meduzinu glavu Atina prčvrstila na svoj oklop. Meduzinu glavu nosio je na svom neprobojnom štitu i najviši bog Zevs. Ugledajući se na njega, slikom Meduzine glave ukrašavali su svoje štitove i oklope mnogi mitski i istorijski junaci stare Grčke i Rima.

Himera
je bila kćerka čudovišta Tifona i njegove žene Ehidne.
Bila je kombinacija divlje koze, lava i zmije sa zmajskom glavom. Imala je divovsku snagu i iz sva tri svoja ždrijela rigala je vatru. Prema grčkom mitu živjela je u Likiji (u vulkanskom grotlu Kragu koji se danas zove Kulehimera) i čim bi osjetila čovjeka, izašla bi iz svoje jazbine i spržila ga vatrom. Pojedinosti o njezinim žrtvama ne znamo ali poznato nam je da je Himeru ubio junak Belerofont. Prema rimskim pjesnicima, posebno Vergiliju živjela je u podzemnom svijetu i sa svojim bratom Kerberom čuvala ulaz u Hadovo carstvo.
U grčke mitove Himera je došla s istoka gdje su slične fantastične nemani bile vrlo proširene. Spominje ih već Hesiod.
Pegaz je bio divlji krilati konj koji je prema mitu iskočio iz Meduzinog vrata kada joj je Persej odsjekao glavu, zajedno sa junakom Hrisaorom. Živio je na brdu Helikon, a Muze su ga hranile zimi kad bi snijeg prekrio travu. Belerofont je uspio da ga ukroti uz pomoć zlatnih uzdi koje mu je dala Atina, ali pošto ga nije vratio kad je ubio Himeru, već je čak ponosan pokušao da posjeti Olimpljane u njihovoj palati, Zevs ga je prokleo, a Pegaza je uhvatio i koristio kao teretnog konja da mu nosi munje.

Kalidonski vepar, ogromni vepar koga je poslala Artemida da kazni kralja Kalidonike - da mu ubije zemljoradnike i pogazi žitna polja. Kralj je pozvao heroje iz cijele Grčke da dođu da ga ulove.
Učestvovalo je mnogo heroja, među kojim su bili većinom Argonauti, te Kastor i Poluks, Idas i Linkej, Tezej, Pelej, Ankej, Atalanta i dva Kentaura, a među lovcima je bio i kraljev sin Maleager.
Na kraju je Atalanta ubila vepra i osvojila njegovu kožu.

Kiklopi
su bili divovi s jednim okom.
O tome kako su kiklopi izgledali svjedoče mnogi mitovi, ali ne i o tome koliko ih je bilo i kojeg su porijekla. Prema Homeru bili su narod. Živili su u zemlji Hisperiji i na obližnjim ostrvima, boravili su u pećinama i bili su surovi i necivilizovani. Nisu znali ni za pismo ni za državu, nisu obrađivali zemlju, nisu poštovali bogove, a nisu bili ni gostoljubivi. Najpoznatiji je bio Polifem sin boga Posejdona. Prema Hesiodu, bila su trojica a zvali su se Sterop, Bront i Arg, otac im je bio Uran, i majka božica zemlje Geja. Pridružili su se Zeusu kad je podigao ustanak protiv Hronosa, i iskovali mu gromove i munje uz pomoć kojih je pobijedio. Neki su autori Kiklope smatrali sinovima divova Hekatonhira, a domovina im je bila Mala Azija. Oni su bili pomoćnici boga Hefesta i živjeli su na Siciliji. Radionica im je bila ispod Etne vulkana koji se nalazi na jednom od Liparskih ostrva sjeverne Sicilije.

Harpije su bile kćeri morskog boga Taumanta i Okeanide Elektre.
Prema Homeru bilo ih je nekoliko, ali on poimence spominje samo Podagru ("Brzonogu"). Prema Hesiodu, bile su dvije: Ela ("Goropadna") i Okipeta ("Brzoleta"). Vergilije spominje i harpiju Kelenu i napominje da "čudovišta većih nigde i nema, ni kužnijih rana što gnjev ih bogova rodi sred Stigijskih voda". Dokaz istine da rođaci često nisu slični jedni drugima njihova je krasna sestra, božica duge i glasnica bogova, Irida.
Prvobitno harpije su bile božice oštrog vjetra, a posao im je bio odnositi duše mrtvih u podzemni svijet. Vrlo rijetko upletale bi se u život bogova i ljudi. Najistaknutija uloga pripala im je u mitu o kralju i vraču Fineju. Bogovi su im, naime, povjerili kažnjavanje Fineja vječnom glađu zbog zločina koji je počinio nad svojim sinovima iz prvog braka. Kad god bi Finej sjeo za stol, odmah bi doletjele harpije, pojele mu jelo, a ono što ne bi pojele zagadile bi izmetom. Mučile su ga dugo, sve dok tome nisu učinili kraj Kalais i Zet, koji su u Trakiju doplovili s Argonautima na lađi Argo. Ta dva junaka, koja su od svog oca Boreja dobila krila, vrebala su na harpije u zraku i čim su se pojavile, snažnim su ih naletom protjerali sve do Strofadskih ostrva u (Jonskom moru). Bili bi ih i poubijali, ali ih je u posljednjem trenutku zaustavila božica Irida, prenjevši im obećanje bogova da ubuduće neće dopustiti mučenje Fineja.

Sirene
- Iako je najrasprostranjenije shvatanje da su sirene mitska bića, stanovnice morskih dubina, do struka vilinski lijepe djevojke koje umjesto nogu imaju riblji rep, izvorno, prema grčkoj mitologiji, one su čudovišta sa ženskom glavom i ptičjim tijelom - to vjerovatno niste znali. Sirene su bile kćeri riječnog boga Aheloja, a isticale su se divnim glasovima po kojima su dobile i imena: Aglajofona - Jasnoglasna, Telksepeja - Očaravajuća, Pesinoja - Umiljata i Molpa - Raspjevana. Toliko su se ponosile svojim glasovnim mogućnostima, da su se usudile da izazovu na takmičenje i same zaštitnice umetnosti - Muze. Naravno, izgubile su, a njihova sujeta kažnjena je tako što su napola pretvorene u ptice.
Prema drugoj, kasnijoj verziji, ove po rođenju lijepe djevojke postale su krilate nakaze, ali su zadržale lijepo lice i divne glasove, jer su uvredile boginju ljubavi i ljepote Afroditu. Naime, ona ih je pretvorila u krilata čudovišta pošto se nisu lako predavale ljubavnom zanosu. Kako god da su zadobile svoj izgled, one su ga se jako stidjele, pa su utočište potražile daleko od svijeta i pronašle ga na stjenovitom ostrvu nedaleko od Scile i Haribde. Tamo su svojim zanosnim pjevanjem mamile mornare na obalu, gde bi ih davile i iz njihovog tijela isisavale krv.


GRČKA MITOLOGIJA: Heroji

HERAKLE

Među mnogim predanjima starih Grka izdvajaju se mitovi o polubogovima, koje su Grci nazivali herojima. Njima je pripisivana natčovečanska fizička snaga, ili naročiti um i okretnost. Oni su ubijali čudovišta, divlje zveri i razbojnike koji su ometali normalan i miran život ljudi. Grci su najviše pričali o neobičnim podvizima Herakla, sina Zevsa i Alkmene, tebanske princeze, koji je bio pravi grčki narodni heroj. Poznat je po svojim delima, koje je morao da obavi po naređenju Euristeja, kralja Grčke, u roku od 99 meseci.

Heraklova dela:
1) Ubio je Nemejskog lava;
2) Ubio je monstruoznu Hidru u močvarama Lerne;
3) Uhvatio je Kerinejsku košutu (Artemidinu omiljenu), a da je nije ustrelio;
4) Uhvatio je Erimantskog vepra;
5) Očistio je prljave štale kralja Augija za jedan dan;
6) Oslobodio je Stimfalsku močvaru od ptica koje su jele ljude;
7) Uhvatio je snežno belog bika sa Krita, koji je sravnjavao polja sa zemljom;
8 ) Uhvatio je četiri divlje kobile trakijskog kralja Diomeda;
9) Uzeo je čuveni zlatni pojas od Hipolite, kraljice Amazonki;
10) Ukrao je krdo crvenih krava od kralja Heriona.

Kada je Herakle uradio navedena dela, Euristej mu je zadao dodatna dva:
1) Da donese zlatne jabuke Hesperida, kćeri Titana Atlanta, sa Dalekog zapada;
2) Da uhvati psa Kerbera i dovuče ga iz Podzemlja.
Herakle je obavio zadana dela i Euristej ga je oslobodio dužnosti.

U doba svojih lutanja od Kavkaza do Španije srušio je pregradu koja je odvajala Sredozemno more od Atlantskog okeana; jedan deo kamenja bacio je na špansku stranu, a drugi na afričku. Tako je postao današnji Gibraltarski moreuz, koji su Grci nazvali "Heraklovi stubovi". Posle mnogih podviga, Zevs je Herakla odneo na nebo i uvrstio ga u red bogova. Postavio ga je za vratara na Olimpu i oženio svojom kćerkom Hebom.

PERZEJ


Persej je bio sin Zevsa i Danaje. Odsekao je glavu Meduzi od čije je krvi nastao Pegaz. U Etiopiji je oslobodio Andromedu koja je bila privezana za stenu i prepuštena na milost i ne milost morskom čudovištu; zatim ju je uzeo za ženu.

TEZEJ


Glavni junak Atike i Atine bio je Tezej, sin kralja Egeja. Bio je slavan kao Herakle, jer je izvršio mnoga junačka dela. Najznačajnije Tezejevo delo bilo je oslobođenje njegove zemlje od teškog danka koji se morao slati kritskom vladaru Minosu. Atina je svake devete godine morala da šalje Minosu sedam devojaka i sedam momaka koje je on predavao Minotauru da ih pojede.To je bilo čudovište s čovečijim telom i glavom bika, koje je živelo u dvorcu sa mnogo odaja, tzv.lavirintu, iz koga je bilo veoma teško izaći.Tezej je ipak uspeo da ubije Minotaura i da izađe iz lavirinta. U tome mu je pomogla Ariadna, kći kralja Minosa koja je zavolela Tezeja i dala mu klube konca. Na ulazu u lavirint, vezao je jedan kraj konca, ušao u njegove odaje, pronašao i ubio Minotaura, a zatim pomoću konca izašao iz lavirinta.

JASON


U davno doba, tesalski heroj Jason, u službi kralja Pelaja, uputio se lađom "Argo" sa svojim drugovima Argonautima u daleku zemlju Kolhidu na Kavkazu da odande donese zlatno runo. To je bilo runo čarobnog ovna. Visilo je o jednom drvetu, a čuvao ga je strašan zmaj. Argonauti su morali da savladaju razne prepreke na putu do Kolhide i pri povratku u svoju zemlju. U ovom mitu na legendaran način su prikazane teškoće prvih grčkih moreplovaca, koji su išli u daleke zemlje tražeći zlato i drugu skupocenu robu.

ORFEJ


Orfej je bio pesnik i muzičar u legendama antičke Grčke. Pesmom je gospodario svim bićima, pripitomljavao je životinje zadivljujući ih, očaravao biljke i kamenje. Pošto nije mogao da podnese smrt svoje žene Euridike, izmolio ju je od bogova iz podzemnog sveta Hada. Međutim, on se osvrnuo dok je izlazio iz podzemnog sveta, ne poštujući tako zabranu koja je bila uslov boga. Tada mu je Euridika oteta zauvek. Orfeja je Zevs ubio gromom ili, po nekom drugom predanju Orfeja su raskomadale Menade, a njegova glava preko vode prenesena do ostrva Lezbos, gdje je davala proročanstva i prenosila odgovor bogova.

FAETON


Faeton je bio sin Heliosa, boga Sunca. Vozio je četvoropreg očevih vatrenih konja po nebu toliko nisko, iz neiskustva, da je spalio sve usjeve na zemlji. To je toliko razbesnelo Zevsa da ga je ubio gromom.
GRČKA MITOLOGIJA : Bogovi s Olimpa

HERMES

Hermes je bio sin Zevsa i Maje, jedne od Plejada, koju je krasila izuzetne ljepota. Još od malih nogu, vidjelo se da će biti lukav i dovitljiv bog, jer iako je bio još uvijek u pelenama, uspio je da svom bratu Apolonu ukrade stado bikova, koje je uspio tako vješto da sakrije, da je Apolon morao da iskoristi sve svoje proročanske sposobnosti, i svoja poznanstva, da bi ih našao. Šta više, moguće je da Apolon, ne bi ni uspio da dokaže krađu stada, da mu u tome nije pomogao pravedni Zevs. Ubrzo je ovaj nesporazum okončan na obostrano zadovoljstvo, odnosi među braćom su se izgladili, a Hermes je bratu poklonio liru koju je sam izumio i napravio od kornjačinog oklopa

Osim toga što je Hermesu poklonio bikove, Apolon ga je naučio i vještini proricanja. Hermes se smatra bogom trgovine, lopovluka i glasnikom bogova. Na sandalama i šljemu koji je nosio, imao je krila, i uvijek je držao skiptar. Pored toga što je prvenstveno bio Zevsov glasnik, odnoseći i donoseći poruke po Zevsovom nalogu, bio je i pratilac duša koje je odvodio u Had. Veoma često se može naići na Hermesa, koji na hiljade načina pomaže herojima.

ARES

Ares, bog koji je volio borbu, uvijek se prikazuje sa šljemom, u ratnoj opremi, i spreman za borbu. Gdje god je rat, krvoproliće ili neki oružani sukob, Ares je prisutan. To je bio razlog što ga ljudi nisu slavili i obožavali kao ostale bogove, pa se i gradovi koji bi ga smatrali svojim zaštitnikom, nigdje ne spominju. Sin Zevsa i Here često je dolazio u sukob sa ostalim bogovima, pa čak i sa sopstvenim ocem.


HESTIJA


Hestija je bila boginja porodičnog mira. Prvorođena kćerka Hronosa i Ree, zatražila je od svog brata Zevsa, da joj dozvoli da zauvijek ostane djevica, iako su je Posejdon i Apolon tražili za suprugu. Njen smireni život i stabilan položaj u kući na Olimpu, razlog je što se ne pominje ni u kakvom događaju, za razliku od ostalih bogova, a njeno prisustvo je mnogo značajnije u svijetu mašte.
HEFEST

Hefest, bog vatre i zanatstva, bio je sin Zevsa i Here. Stvarao je, ne samo nakit i fine ukrase, nego i mnogo drugih stvari: od skiptra do prestola, od amfora do zlatnih robota. Njegova radionica nalazila se na Lemnu, ali i gdje god su postojali vulkan i vatra, bio je njegov dom. Njegova ramena i ruke su bile veoma snažne, kao i kod svakog kovača, dok su mu noge bile slabe, a bio je i hrom. Iako ružan Hefest je za ženu imao Afroditu.


AFRODITA


O Afroditi, boginji ljubavi i ljepote, postoje dvije različite verzije vezane za njeno rođenje. Prva verzija je da je ona kćerka Zevsa i Dione, dok je prema drugoj, "izronila" iz morske pjene , a Zefir je prvo ponio do Kitere, a zatim je ostavio na obalama Kipra.
Afrodita je štitila ljubav i sve zaljubljene, dok joj je najdraža zabava bila da natjera bogove da se zaljube u smrtne žene. Voljela je da pravi mnoge intrige, da bogove baca u ljubavne zagrljaje, naročito Zevsa, koji je svaki čas bio umiješan u neku ljubavnu peripetiju.
Međutim, ni ona sama nije mnogo zaostajala svojim avanturama. Iako je bila udata za hromoog boga Hefesta, bila je u ljubavnoj vezi sa Aresom.
Afroditin omiljeni cvijet bila je ruža, dok je njene kočije vukao par golubova, ptice koje je najviše voljela.


ARTEMIDA


Artemida, kćerka Zevsa i Lete, rođena je istog dana kao i njen brat Apolon. Bila je boginja lova i mjeseca. Od malena, zatražila je od svog oca Zevsa da ostane neudata, te je naoružana lukom i strijelom, obilazila šume u društvu svojih omiljenih srna i jelena.
Ona je bila osvetoljubiva boginja, koja je kažnjavala sve one koji bi pokazivali nepoštovanje. Istovremeno, štitila je lovce i neiskvarene ljude. Poznata je priča o njenoj osveti Niobi, Tantalovoj kćeri, koju je sprovela uz pomoć svoga brata Apolona. Nioba se stalno hvalila kako je rodila četrnaestoro djece, za razliku od Lete, koja je rodila samo njih dvoje. Kada su za to čuli Apolon i Artemida, odlučili su se da se osvete za uvrijedu koja je nanijeta njihovoj majci, te su strijelama poubijali svu njenu djecu, Apolon mušku, a Artemida žensku.
DEMETRA

Demetra je bila boginja plodnosti, majka zaštitnica polja, koja je štitila sve obrađene površine, a pogotovo žitna polja. Pored toga smatra se boginjom koja je učestvovala u stvaranju svijeta, pa sve što na zemlji živi, cveta i donosi plod, svoje postojanje duguje Demetri i njenoj brižljivosti. Demetra je bila veoma privržena svojoj ćerki Persefoni, koju je dobila sa Zevsom, i za koju je bila toliko vezana, da se najčešće obe istovremeno spominju.

POSEJDON


Posejdon, bog mora, smatra se jednim od najpoštovanijih bogova Olimpa, jer je pored Zevsa i Here, takođe i jedan od najstarijih bogova. Zlatnim kočijama, krstari po svom kraljevstvu, odnosno okeanima i morima, između talasa koji ga ni ne pokvase, uvek okružen veselim delfinima. Iako se u Ilijadi opisuje kao zaštitnik Grka, u Odiseji stalno proganja Odiseja svim sredstvima. Pored toga, i ostale heroje je namučio prilikom njihovog povratka iz Troje, bez obzira što ih je tokom samog rata podržavao, jer ga je veoma pogodilo uništavanje grada, kojeg je on svojim rukama sagradio.

ZEVS


Zevs, najveći od svih besmrtnih bogova sa Olimpa, rodio se na planini Dikta, na Kritu, a rastao je u nekoj drugoj špilji na planini Ida, gdje ga je sakrila majka Rea, hraneći se mlijekom kozje nimfe Amalteje, dok su ga Nimfe njegovale.
Zagospodarivši i učvrstivši vlast nad svojom braćom i ostalim bogovima, zadobio je, od svih, zasluženo poštovanje i divljenje, te je s pravom prihvaćen kao gospodar i otac bogova i ljudi. Njegovo oružje je bio grom, dok se njegova vlast prostirala i na nebu i na zemlji. Za Zevsa, njegova zakonita i jedina supruga bila je Hera, koja mu je uvijek bila stalne i vjerna pratilja, kako u životu tako i u svim njegovim djelima.Bezbrojne su, međutim bile, njegove ljubavne avanture, s boginjama i običnim smrtnicama, koje su povremeno izazivale Herinu ljubomoru. Iz ovih avantura, Zevs je dobio mnogo druge djece, bogove, polubogove i heroje.
Ali, bez obzira na njegove strasti, po kojima su bogovi nalikovali ljudima, kao što je već pomenuto, ipak je Zevs bio bog koji je održavao ravnotežu i pravdu. Nije bio samo tužilac i sudija već je saosjećao sa svačijim bolom, i uvijek je pokušavao da nesrećnicima olakša patnju, a iznad svega da pravedno presudi.

HERA


Hera, veoma poštovana Zevsova supruga, bila je zaštitnica braka i udatih žena. Njena veza sa Zevsom počela je mnogo prije njihovog braka, pa su se sastajali krijući se od svojih roditelja. Kasnije, kad su se uskladili odnosi bogova sa Olimpa i Zeusa, i nakon zevsovog ustoličenja,sklopljen je brak.
Hera se pojavljuje u mnogim mitovima, a pored svoje, podiže i mnogo druge dece, kažnjava neverstvo i surovo se sveti ljubavnicama svoga muža. Letu, kada je ona nosila Apolona i Artemidu, jurila je sve do ostrva Del, koje je do tada bilo pokretno ostrvo. Nju, koju je Zevs zeoma volio, pretvorila je u kravu. Heru su posebno obožavali u Argu, pa je zbog toga voa boginja bila zaštitnica tog grada. Za vreme trojanskog rata štitila je Grke, i uzimala je učešće u mnogim događajima, koji su uticali na ishod rata.




ATENA

Atina je bila boginja mudrosti. Prema predanju, postoji priča o svojevremenoj svađi između Posejdona i Atene, oko samog grada Atine, koji su se sporili oko toga pod čijom će zaštitom biti grad, i čije će ime da nosi. Da bi riješili spor, odlučili su da oboje poklone gradu po nešto, a da u sporu, pobedu odnese onaj, čiji je poklon, prema mišljenju ostalih bogova, potrebniji i dragocjeniji.Tada je Posejdon udario svojim trozubcem o stenje Akropolja i odmah je potekla voda. Zatim je Atena udarila nogom o zemlju, a na tom mestu izniklo je maslinovo drvo, prvo na svetu, blagoslovena biljka koja je simbol mira od davnih vremena. Od tada, kada su bogovi presudili u njenu korist, grad Atina nosi njeno ime i pod njenom je zaštitom.
Boginja Atena, pomagala je ljudima i podržavala ostvarenje njihovih dela i u vreme mira. Podučavala je zanatlije, potpomagala je pjesnike, naučila je žene da pletu. Često se spominje kao "Atena Palada". Reč Pallas je grčka reč koja znači "mlada djevojka", a iz nje je izvedena i reč pallakari što bi u prevodu značilo junačina. Večiti suparnik boginje Atene je bio Arej, bog koji je voleo ratovanje, a njihovo rivalstvo je opisano i u Ilijadi, gde se navodi da su u ratu podržavali suprotne vojske. Arej je bio zaštitnik Trojanaca, dok je Atena pomagala Grke. Kada je Zevs dozvolio i besmrtnim bogovima da i oni učestvuju u borbama, sa uspehom se suprostavila areju, nanevši mu ozbiljnu ranu. Pojavu i prisustvo Atene, u celini, uvek su pratili razumni i razložni savjeti, blago ponašanje i mudre procjene i odluke. Partenon je bio njoj posvećen, i u Atini su je posebno poštovali, organizujući velike svetkovine u njenu čast, kao što je bila i Panatineja.

APOLON


Apolon, bog svjetlosti, muzike i proricanja, pripada drugoj generaciji bogova sa Olimpa, jer je Zevsov sin od Lete, kao i njegova sestra Artemida. Apolon je bio prelijepi bog, visok, skladno građen i bujne kose, i zbog toga je imao mnogo ljubavnih avantura, kako sa Nimfama, tako i sa običnim smrtnicama. Jednom je zavolio kćerku boga Peneja, Dafne. Međutim ona mu ljubav nikako nije uzvraćala, već je, pošto je bog stalno proganjao, zamolila oca da je u nešto pretvori, kako bi se spasila. Tako i bi. Nimfa je pretvorena u biljku lovor (dafni=lovor), biljku koja je od onda posvećena Apolonu.
Apolon je bio i bog ratnik, veoma vješt strijelac, koji je mogao svije strijele da dobaci jako daleko. Ljudi su prekomjerno obožavali, po raznim hramovima i proročištvima, na takmičenjima i žrtvovanjima. Postao je religijski simbol kako u umjetnosti, tako i u radu. Šta više, neki ga smatraju Pitagorinim ocem.


GRČKA MITOLOGIJA: Titani

Titani su loza Urana i Geje. Titani – prvorođeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s Olimpa nastaju parenjem Titana. Prvi naraštaj:

* Feba - Kejova supruga, božica Mjeseca
* Hiperion - bog svjetla i sunca, stvara sa suprugom Tejom boga Sunca Helija, boginju Mjeseca Selenu, boginju zore Eos
* Kej - nakon poraza protiv olimpskih bogova bačen je u Giros
* Krej - Euribijin suprug
* Kron - Zeusov otac, Rejin suprug, postaje vladar svijeta nakon oca Urana
* Mnemozina - majka devet Muza
* Japet - suprug nimfe Klimene, nakon poraza protiv olimpskih bogova bačen je u Tartar
* Okean - gospodar mora, najjači Titan, stvorio je sa svojom sestrom i suprugom Tetijom, bogove rijeka, mora i nimfe
* Reja - Hestijina, Demetrina, Herina, Hadova, Posejdonova i Zeusova majka, vlada sa suprugom Kronom
* Teja - Kejova supruga, tražila je za svoju djecu dio vladavine Titana, nakon toga su ubijeni Hiperion i Helije, a Selena je počinila samoubojstvo
* Temida - boginja pravednosti i reda, druga Zeusova supruga (nakon Metide), poznaje budućnost i omogućila je Deukalijonu i Piri da prežive veliku poplavu da bi mogli ponovno nastaniti zemlju
* Tetija - boginja mora, Okeanova supruga, kao Herina dadilja proklela je zvijezde da vječno šeću po nebu
Izvor:ohalu forum
 

Boki

Suspendovan nalog
Učlanjen(a)
15.01.2013.
Poruke
3.889
Broj reagovanja
3.361
Horoskop
Ovan
Odlična tema! Isčitao sam skoro sve svetske mitologije, ovako nešto je potrebno svima, naročito onima koji se bave istorijom umetnosti, vajarstvom, slikarstvom a inspiriše i pesnike i kompozitore. Uz mitologiju su nastajala najlepša dela u istoriji čovečanstva.:thumbsup:
 

jasna949

dežurna ćaskalica
Starosedelac
Učlanjen(a)
27.10.2010.
Poruke
20.474
Broj reagovanja
2.926
Horoskop
Blizanci
Ja ću ovo natenane....:thumbsup::)
 

anuška

Poznata ličnost
Starosedelac
Učlanjen(a)
17.07.2012.
Poruke
8.029
Broj reagovanja
5.516
Horoskop
Ovan
Pandora, (grč. Πανδώρα), (lat. Pandora) u grčkoj mitologiji je žena titana Epimeteja. Pandora je žena koja je na svet donela zlo i patnju.
Pandorino ime u prevodu sa grčkog znači svime obdarena, jer je to složenica od dve reči - pan = sve i doron = dar.
---------
Stvaranje Pandore
Titan Epimetej je podario životinjama dobre osobine, i kada je na red došao čovek, više nije bilo nijedne osobine. Tada Prometej, koji je osećao da su ljudi mnogo superiorniji od životinja i da zbog toga treba da imaju nešto posebno, nešto što životinje nemaju , odlučio je da to bude vatra. Od Zevsa je ukrao vatru i dao je ljudima.
Zevs je bio veoma besan zbog krađe i odlučio je da kazni Prometeja i njegovu kreaciju - čovečanstvo.
Okovao je Prometeja u neprobojne okove i poslao je orla, a orao je bio Zevsova sveta životinja, da mu svaki dan kljuca jetru. Kako je Prometej bio besmrtan, njegova se jetra svakoga dana iznova obnovljla, ali je on i dalje patio, sve dok ga Heraklo, dok je izvršavao svoje zadatke, nije oslobodio. Prometej je znao, a nije hteo da kaže Zevsu, i koja će Zevsova žena nositi dete koje će ga svrgnuti sa vlasti, kao što je i on svrgnuo svoga oca Krona. Sve to, kao i krađa vatre, je uticala na odluku Zevsa da Prometeja baci u okove.
Da bi kaznio ljude, Zevs je naredio ostalim bogovima da, kao dar ljudima načine ženu, i da joj svaki od bogova podari po neki dar. Pandorino ime u prevodu sa grčkog znači svime obdarena, jer je to složenica od dve reči - pan = sve i doron = dar.
  • Hefest je načinio ženu od gline i dao joj oblik.
  • Atina je obukla.
  • Harite su je okitile ogrlicama koje je načinio Hefest.
  • Afrodita joj je podarila lepotu.
  • Apolon muzički talenat i isceliteljske moći.
  • Demetra je naučila da obrađuje povrće.
  • Posejdon joj je dao bisernu ogrlicu i mogućnost da se nikad ne utopi.
  • Hermes joj je podao lukavost, hrabrost i šarm.
  • Zevs je učinio lenjom, nemirnom i budalastom.
  • Hera je je učinila znatiželjnom.
  • Hermes joj je podario najvažniji od svih darova, posudu, ćup - na grčkom pithos.
200px-Pandora_Loison_cour_Carree_Louvre.jpg


Pandorina kutija
Prometej je Epimeteju, svome bratu, rekao da ne prima nikakve darove od bogova, ali ga ovaj nije poslušao i, kada su bogovi poslali Pandoru na zemlju, zaljubio se u nju. Hermes mu je rekao i upozorio da je ona dar od Zevsa i da ne dira Pandorinu posudu koja je bila njezin miraz. Sa druge strane, Epimetej je rekao Pandori da ne otvara tu posudu.
Znatiželja Pandorina je bila prevelika i ona joj nije mogla odoleti i otvorila je posudu. U tom trenutku je sve zlo izašlo i, na do tada bezbrižno čovečanstvo, koje je živelo u blagostanju, sručili su se kuga, tuga, siromaštvo, zločin, očaj, pohlepa, starost, bolest, ludost, prkos, glad, prevara...

Pandora.jpg


Pandora je brzo zatvorila kutiju i unutra je ostala samo nada. Pandora je tada uvidela da je svet bez nade turoban i vrlo hladan i opet je otvorila kutiju iz koje je izašla i nada. Tako je čovečanstvo sa svim zlom dobilo i nadu.
Druga verzija mita govori da je nada bila zapravo najgore od svih zala, jer je bila jednaka strašnom predznanju. Pandora je tako, zatvorivši kutiju pre nego što je nada izašla napolje, spasila svet od najgore štete. Naime, sama bi se reč "nada" (grč. Ελπις) bolje mogla prevesti kao "predviđanje nesreće".
Sama sintagma i metafora Pandorina kutija nije dobro prevedena. Naime, reč - πίθος - pithos - znači posudua, ćup, i verovatno je Erazmo Roterdamski u svome prevodu Hesioda zamenio sa reči - pyxis - koja je značila kutiju.

pandora.jpg


Izvor:www.karike.com
 

Boki

Suspendovan nalog
Učlanjen(a)
15.01.2013.
Poruke
3.889
Broj reagovanja
3.361
Horoskop
Ovan
Mit o Pandori me je pre par godina naveo da naslikam jednu veliku sliku o njoj u nadrealističnom stilu. Sada me vraćanje na ove mitološke teme teraju da naslikam još neku...5sss.gif
 
Vrh Dno