Grčka mitologija i legende

[anuška]

Grčka mitologija
Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.


Olimpski bogovi

Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, bog groma, munje i oluje.

Afrodita - božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.

Apolon, Feb - bog je medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije te muške ljepote.

Ares - bog rata i bojne vreve; simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage.

Artemida - božica je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda.

Atena - božica je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
Demetra - božica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita.

Dioniz - bog plodnosti zemlje, bog vegetacije, vina, žena.

Had - bog podzemnog svijeta.

Heba - božica mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu.

Hefest - bog kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre.

Helije - bog Sunca.

Hera - vrhovna je starogrčka božica, Zeusova žena i sestra; božica braka.

Hermes - glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca.

Perzefona - Demetrina kći, Hadova žena.

Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa.

Ostala božanstva

Adonis - bog žita, smrti i ponovnog rođenja.
Asklepije - bog liječništva.
Eol - bog vjetra.
Eros - bog ljubavi.
Erinije - boginje osvete i prokletstva.
Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog i junak.
Hestija - božica je srca, ognjišta i doma.
Leta - božica ratara i stočara.
Mojre - božice životne sudbine.
Morfej - bog sna.
Muze - Zeusove i Mnemozinine kćeri, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
Euterpa - zaštitnica glazbe i lirske poezije
Erato - zaštitnica ljubavnog i himničkog pjesništva
Kaliopa - zaštitnica epske poezije i govorništva
Klio - zaštitnica povijesti i junačkog pjesništva
Melpomena - zaštitnica tragedije
Polihimnija - zaštitnica svete pjesme i himni, a također i agrikulture i pantomime
Talija - zaštitnica komedije i bukolike
Terpsihora - zaštitnica korske lirike i plesa
Uranija - zaštitnica astronomije.
Nimfe - snage prirode utjelovljene u polubožanskim mladim ženama.
Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira.
Tanatos - bog smrti.

BOJE I SUDBINA

Stari su astrolozi vjerovali da svaki znak zodijaka, kao i svaka planeta, imaju svoje sretne i nesretne boje, koje utjecu na prirodu i sudbinu osoba rodjenih u tim horoskopskim znakovima.
Još od Babilona, drevni su zvjezdoznanci vjerovali da svakoj planeti pripada odgovarajuća boja.
Suncu su pripadale zlatna, narandžasta i žuta;
Mjesecu je pripadala bijela;
Marsu blijedo crvena;
Merkuru neutralni tonovi i svijetlo zelena;
Veneri zelena i plava; Jupiteru plava i purpurna,
Saturnu pripadala je crna i tamno plava boja.
U prošlosti su postojale i posebne tabele koje su govorile o karakteristikama i smibolici pojedinih boja. Dobrim bojama su se smatrale:
Ljubičasta simbolizira – inteligenciju, znanje i trijumf;
Plava – neporočnu prirodu;
Zelena – nadu, povjerenje i pobjedu;
Ružičasta – ljupkost;
Bijela – čistotu, radost i istinu;
Crvena – vatrenost, snagu i zdravlje;
Grimizna – postojanost i vjernost;
Lila – svježinu i rođenje;
Žuta – uspjeh
Loše boje:
Crna simbolizira – tugu, smrt i žalost;
Narandžasta – pohotu;
Žuta – dvoličnost, ambiciju i izdaju;
Smeđa – pokajanje i jad;
Purpurna – propast i raspadanje.
Onaj ko nije želio da riskirati svoju subinu vodio je računa o negativnim kombinacijama boja. Prema toj tabeli, bijela se ne bi trebala miješati sa ljubičastom; žuta sa smeđom ili tamno plavom bojom; crvena sa narandžastom; zelena sa smeđom, te plava sa bijelom bojom.
Pozitivnim kombinacijama, koje su mogle blagotvorno utjecati na sudbinu, smatralo se nošenje odjeće u sljedećim kombinacijama: ljubičasta sa crvenom; tamnoplava sa narandžastom; svijetloplava sa tamno zelenom; crna sa žutom; purpurna sa morsko zelenom, te roza sa lila bojom.
I dani u tjednu imali su svoje sretne boje. Ponedjeljku je to bila bijela, utorku crvena, srijedi zelena, četvrtku purpurna, petku plave, suboti tamnoplava, a nedjelji narandžasta boja.
Boje i ličnost
Općenito je vjerovanje da se o svakom čovjeku podosta toga može saznati na osnovu njegovih omiljenih boja:
• Azurna: nesebičnost, plemenitost, nevinost, djevičanstvo;
• Crna: konvencionalnost, formalnost, dostojanstvo, svečanost;
• Smeđa: senzualnost, poštenje, konstantnost, umjerenost;
• Plava: motivisanost, samozadovoljstvo, prijateljstvo, otvorenost, ambicije, usmjerenost;
• Siva: nesigurnost, strah, konformizam;
• Zelena: sporo se ljute, rigidni u mišljenjima;
• Indigo: morbidnost, sebičnost;
• Lavanda: samokoncentriranost, meke naravi;
• Mornarsko plava: snaga, vjera;
• Narandžasta: ponos, ambicioznost, samozadovoljstvo, zdravlje, inteligencija;
• Roza: želja da pomaže drugima i da ih služi, umjerenost, odanost;
• Purpurna: mudrost, opsjednutost uspjehom, prestižom i moći;
• Crvena: strastvenost, avanturizam, animacija, život, uspjeh, ljubav;
• Morsko zelena: opreznost, lukavstvo;
• Ljubičasta: samoisticanje, strast, ljubav, intelektualnost;
• Bijela: nevinost, umjerenost, prekritičnost, razumijevanje, brine se o detaljima;
• Žuta: umjetnost, nauka, inteligencija, velika duhovnost;
• Žutozlatna: morbidnost, nepovjerenje;
• Zelena: hrabrost, poštenje, briljantnost, obožavanje;

Magarac

Magarac je imao važnu ulogu u kultovima mnogih drevnih kultura. U antčkom svijetu vezivan je za rituale posvećene plodnosti. Zagonetna su kazivanja evanđelista kako je Isus ušao u Jeruzalem na magarcu (ili magarici s magaretom), a narod mu je izašao u susret zasipajući ga svježim zelenilom. Osvrčući se na ova kazivanja O.Freidenberg je iznijela široke mogućnosti za tumačenje simboličke uloge magarca u mitovima Starog svijeta. U narodnim bajanjima magarac nema značajniju ulogu. Njegova rika se asocira s velikim kašljem, pa se otuda i ova bolest naziva "magarica". Bolesniku od ove bolesti u Kratovu su u gluho doba noći mijesili pogaču sastavljenu od brašna, pepela, katrana, kopriva i mljeka crne magarice . U južnoj Srbiji, ako neko dobije napad padavice, preporučivano je da mu se kapne kap krvi od magarca (ako je muško) ili magarica (ako je ženško) koja je uzeta iz vrata jedne od ovih životinja, i to u trenutku kada one počinju njakati. Da magarac ima i obilježja nečiste životinje, svjedoči jedan magijski postupak koji se primjenjivao u Bugarskoj, u okolini Custendila. Tamo su kada vjetar puše u vrtlog ljudi pljuvali u njega, jer se smatralo da je u njemu nečista sila koja moze biti uzročnik bolesti. U ovakvim slučajevima u Hrvatskoj, vihor se tjerao spominjanjem pjetla, svinje ili psa: "Odnio te crveni pjevac!" - Petrinja; "Evo t' crne krmače!" - Petrinja; "

Zec

Zec u slavenskoj narodnoj kulturi ima višestruku simboliku. To je pokazao i A.V.Gura sistematizacijom mnogih vjerovanja i rituala vezanih za zeca kod slavenskih naroda.
U njegovoj simbolici prevladava erotska i demonološka strana (koje se inače međusobno ne isključuju). često se smatra za nečistu zivotinju i dovodi u vezu s mačkom (po šapama on se uvrštava u grupu životinja koje na nogama imaju nokte a ne papke i koje mogu biti prenosioci bolesti).
Pojedini djelovi zeca u narodnoj medicini upotrebljavaju se kao ljekovi. U Makedoniji kao ljek djetetu koje ne može spavati preporučivalo se da se spali zub zeca, a zatim da se štuca i izmiješa s vodom ili vinom i da djete to popije.

KORNJAČA

Budući su kornjače bitno starija od čovješanstva, one simboliziraju upornost, istrajnost, dugovječnost i sporost. U Indiji kornjača je slika svemira i njegove postojanosti; na istoku. ona simbolizira ženu koja se uljepšava, miriše i rado pokazuje javnosti. U staroj Heladi on je sveta životinja Hermesa, brzog glasnika bogova. Prema legendi, Hermes je sebi od kornjačinog oklopa napravio liru na kojoj je mogao izvoditi čarobne melodije.
Kornjača nerjetko simbolizira i pravdu ili vrhovnog sudiju, jer se vjeruje da je kornjača najpametnija morska životinja i da posjeduje najmoćniju zaštitu. Ona, također, predstavlja i pobožnu osobu iskreno predanu vjeri. Ubiti kornjaču značilo je na sebe navuči veliku nesreću. San o kornjači je dobar san i predskazuje dobitak, nagradu ili sticanje korisnih znanja.
U djelu 'Naturalis historia', Plinije Stariji (23 –79 n. e.) kaže da meso kornjače anulira otrove i magične čini, a od kornjačinog oklopa su se pravile kitare (glazbeni instrument) i zavjetne posude koje su se poklanjale crkvama. Talsman u obliku kornjače stimulira skromnost i zdrav život, a služi i kao zaštita od zlih čini. Sa kornjačinim oklopom čovjeku se ništa nepredviđeno ne može desiti. Ušuškan je i siguran kao u majčinom krilu. Talisman se preporuča djeci, koja su u današnje vrijeme izložena brojnim opasnostima.
Osobi koja je željela da se izliječiti od reumatizam, savjetovano je da oboljele dijelove redovno masira žutim kornjačinim mesom, a tko se želio da izliječi od groznice, preporučano mu je da se masira uljem od kornjače, koje se inače koristilo i za ublažavanje bolova. Smatralo se da narukvica od kornjačine kože štiti od crne magije, zlih duhova i Satane

CRVENDAĆ

Ova ptica je omiljena u narodu, jer se vjeruje da štiti od udarca munja i gromova svaku kuću ispod čijeg krova savije gnijezdo, te ukućanima osigurava mir i obiteljsku slogu i sreću. Nije dobro otjerati crvendača ili mu razrušiti gnijezdo, jer se vjerovalo da će onaj tko to učini oboljeti od padavice, drhtanja ruku i doživjeti neizvjesnu sudbinu. Isto se tako vjerovalo da su krave koje daju crveno mlijeko, kazna njihovom gospodaru što je otjerao crvendaća ispod krova svoje kuće. Ali, postoje i druga ništa manje zanimljiva vjerovanja:
• Vidjeti prvog crvendaća u godini - želja koju zamislite će se ostvariti čak i prije nego što ptica odleti, tj. nestane iz vašeg vidokruga;
• Vidjeti crvendaće u blizini kuće ili u vrtu - sreća za ukućane;
• Ako crvendać napravi gnijezdo u drvetu ili u živoj ogradi - predznak za promjenu vremena, kišu;
• Ako crvendać pjeva u crkvi - predznak smrti;
• Ako crvendać cvrkuće na otvorenom - očekuje se lijepo vrijeme;
• Ako crvendać uleti kroz otvoren prozor u kuću - u kući će neko umrijeti;
• Ako crvendać uleti u kuću u studenom - dobar preznak, sreća;
• Ako crvendać udari o prozor bolesnikove sobe - bolesnik će umrijeti;
• Uništiti ili ukrasti crvendaćova jaja ili uništiti gnijezdo - nesreća, smrt;
• Ubiti ili ozlijediti crvendaća - nije dobro, nesreća;
• Uhvatiti crvendaća I zatvorit ga u kavez - nesreća.

GALEB

Ptica koja živi uz vodene površine, najčešće na morskim obalama. Prema jednom predanju galeb simbolizira svjetlost dana, bogatstvo, prostranstvo i slobodu. Pojava jata ovih ptica na obzorju, drevnim pomorcima je najavljivala blizinu kopna. Sletanje galebova na brod koji se nalazi na putovanju navodno je donosilo mirnu i sretnu plovidbu. Udaljavanje galebova s mora i obale najavljuje dolazak olujnog nevremena. Ako galeb udari u prozor neke kuće, vjerovalo se da je neko od članova obitelji u velikoj opansosti I da mu je potrebna pomoć. Ako tri galeba lete zajedno - predznak smrti.
Smatralo se velikim grijehom ubiti galeba. To je nagovještavalo smrt i nesreću.
Ako galeb leti prema nekoj osobi i napadne je, vjerovalo se da će doći do smrti nekog njenog bliskog prijatelja ili srodnika.
Sanjati galeba – neočekivano pismo, vijest, saznanje.

DEVA

Moglo bi se reći da je deva simbol dugih i neizvjesnih putovanja, biće svjetlosti i atribut izdržljivosti i umjerenosti. U indijskoj ikonografiji ona se pojavljuje kao amblem zloslutnih yogina, najavljući smrt i tugu, a u ‘Levitskom zakoniku’, smatra se nečistom životinjom, to jest životinjom koja se koristi u žrtvenim obredima. U svetoj knjizi “Zohar” govori se o letećim devama, čuvarima zemaljskog raja, ali se deva često upoređuje s letećim zmajem i pernatom zmijom.
U srednjoj je Aziji deva simbol lošeg karaktera.
U staroindijskoj mitologiji, Deva je duhovno svjetleće biće, koje je stvoreno od svjetlosti i u svjetlosti živi. U najstarijim predajama pominju se tri vrste Deva: duhovne Deve koje su nadmoćnije od smrtnika; Deve koje su dosegle prosvjetljenje i Brahmane u obličju osobnih božanstava.

Sanjati devu – dobar i uspješan posao; natovarena deva - poteškoće u radu;
jahati devu – doći do cilja uz poteškoće.

CRV

O crvu govore mnoge legende svijeta i najčešće ga predstavljaju kao prijelaz iz zemlje u svjetlo, iz smrti u život, iz larvalnog stanja u stanje duhovnog uzdizanja. Crv nastaje iz truleži, simbolizirajući prelazak u viši stadij. Vjerovalo se da su utorak i četvrtak bili »crvlji dani«, kada nije trebalo započinjati nove projekte niti bilo šta sijati u vrtu. Ako bi se prilikom kopanja temelja za kuću naišlo na crve, trebalo je odmah prekinuti posao i tražiti drugo mjesto za gradnju, jer su crvi prema starom vjerovanju predznak nesreće.
Iako se u nekim krajevima svijeta koriste u ishrani, vjeruje se da crvi u kući donose bolest i svađu. Crvi iz drveta koristili su se za izliječenje mokraćnih tegoba i sušice, a za oslobađanje crva (glista) iz crijeva, dovoljno je bilo da se daždevnjak prošeta po remenu.
Svinjska mast otopljena zajedno s orahovim lišćem nakapana u uho, navodno je mogla da oslobodi bolesnika od crva u mozgu.
Sanjati crve – radost; crvi po tijelu – bolest.


CVRČAK

Cvrčak je simbol loših pjesnika, nemara i nesmotrenosti. Vjerovalo se da je štetočina koji prenosi bolesti. Ako cvrči u kući smatralo se da donosi sreću, a u nekim je krajevima to bio nepovoljan znak, najava bolesti i nesreće.
Sanjati cvrčka – intrige, ogovaranje;
ubiti cvrčka – nesreća; čuti cvrčka na Badnju veče – predstoji vam sretna budućnost;
kad cvrčak napusti kuću – predznak bolesti ili smrti;
kad vam na grudi padne bijeli cvrčak – predznak obiteljske tragedije.
Također se vjerovalo da cvrčak posjeduje magične osobine: za obnog tko bi pojeo kašu od zgnječenih cvrčaka, govorilo se da će imati prijatan glas i da će napraviti pjevačku karijeru.

Koza

Koza po narodnim predajama nosi negativna obilježja. Ona, kako se vjerovalo, ulazi u red žvotinja koje je stvorio vrag. U narodnim pripovijetkama likovi koji se vezuju za neki tuđi i neljudski svijet imaju uza se koze - npr. vile, baba-čarobnica, itd. U bajanjima ona nema značajniju ulogu. Po jednom medicinskom rukopisu iz 1859.god. u Rotvama u Sloveniji od noćnog bića more štitili su se tako sto su na postelju prostirali bijelu kozju kožu.
U Bosni, u Visočkoj nahiji, kugu su predstavljali kao kozu.
Karavlsi u Bosni upotrebljavali su loj naprečac crknute koze za pravljenje kolačića koji su bušeni vretenom i kroz njihovu rupu djevojka "progledavala" momka da bi je zavlio. Uloga koze u magijskim postupcima uglavnom se zasniva na potiranju suprotnosti između ljudskog(čistog) i neljudskog(nečistog) svijeta u vremenu i prostoru gde je takav susret moguć, ili je ona posrednik između čovijeka i htonskih bića. U demonološkim predajama prikaze se često javljaju u vidu jareta. Po jednom svjedočanstvu iz leskovačkog kraja, kada su "ispratili" vampira tako što su čarapu povampirenog pokojnika napunili zemljom s njegovog groba i pustili je kroz vodeničnu buku, čulo se vrekanje jareta.

KONJI

Konji imaju višestruku simboliku: oni vuku sunčana kola, jašu ih sedam jahača Apokalipse, predstavljaju plahovitost i neobuzdanost žudnje..., a često su važili i kao čovjekova dojkinja, budući se u prošlosti pilo kobilje mlijeko...
Simbol mudrosti, intelekta, razuma, hitrine, svjetlosti, plemenitosti, odanosti, vjetra i morskih valova. U snovima su predstavljali seksualni simbol, želju, požudu i sam seksualni čin...
U istočnjačkim vjerovanjima konj je vezan za čast, vlast i brigu, a u snu predskazuje različite događaje: ako ga vidite u daljini, uslijedit će radosna vijest; ako vodite konja za ular, potrebna vam je pomoć prijatelja; ukoliko jašete krilata konja, predstoji vam sjajan uspjeh; galopiranje u snu predskazuje brzo ostvarenje želje; kupiti konja – unosan posao; vidjeti divljeg konja – zarada, itd.
Ako se u temelje obiteljske kućne ugradi nekoliko konjskih kostiju, vjerovalo se da će kuća biti sretna, a obitelj zaštićena od zlih duhova, neprijatelja, bolesti i nesreće. Osoba koja sa sobom uvijek nosi konjske kutnjake bit će oslobođen pohlepe za novcem.
Dugo vremena se vjerovalo da konji predstavljaju životinje koje nose duše umrlih i da jedino oni od svih životinja mogu da vide i prepoznaju duhove i vještice. Kamen sa rupom u njemu pohranjen u stablu nekog drveta štitio je navodno konje da ih noću ne jašu zlodusi i vještice. Kada nekoliko konja istovremeno stoji leđima okrenuto prema ogradi, vjerovalo se da predstoji promjena vremena – predznak kiše.
Vjerovalo se da je za liječenje čestih i iscrpljujućih napada kašlja dobro inhalirati bolesnika konjskim dahom. Pri tome se preporučuju šareni konji, jer se vjerovalo da su oni najzdraviji. Također se vjeruje da je za liječenje groznice dobro koristiti konjska kopita, a za liječenje noćnih mora, najefikasnijim lijekom su se smatrali - konjski zubi. No, postoje i druga vjerovanja:
• Jahati sivog konja na vjenčanju – sreća;
• Vidjeti crnog konja – u Britaniji sreća; u Europi nesreća;
• Sresti bijelog konja – nepredvidivi troškovi;
• Sresti bijelog konja kojeg jaše črvenokosa djevojka – nesreća;
• Da bi se otjerala loša sreća, u trenutku kada se ugleda bijeli konj sa črvenokosom jahačičom, treba pljunuti i reći: “Dobra sreća tebi, dobra sreća meni, dobra sreća za sve bijele konje koje vidim...”
• Tko sretne riđeg konja – vidjet će dragu osobu;
• Tko sretne šarenog konja – treba zamisliti neku želju, jer će mu se najvjerovatnije ostvariti;
• Vidjeti samo rep šarenog konja – nesreća;
• Sresti konja sa sve četiri bijele noge – nesreća;
• Sresti konja na putu na vjenčanje – dobra sreća;
• Jahati konja koji često rže – putovanje će se sretno završiti;
• Nije dobro često mijenjati konju ime – nesreća;
• Nije dobro opremati konja na dan uoči Nove godine – predskazuje nesreću.

CRNA MAČKA

U mitologijama gotovo svih naroda svijeta mačka je imala značajno mjesto, a njena se sibolika kretala između dobrih i zlih značenja. Vjerovanja o crnoj mački bila su nešto drugačija...

U Japanu, ona je zla životinja koja je u stanju ubiti ženu i uzeti njezino obličje;
u Kini je smatraju dobrohotnom životinjom;
u Kambodži mačke učestvuju u obredima prizivanja kiše;
u Indiji statue mačaka-asketa simboliziraju blaženstvo životinjskog svijeta;
u starom Egiptu poštovana je kao božanstvo i čovjekova zaštitnca...
U Kabali, kao i u budizmu, mačka se povezuje sa zmijom i predstavlja grijeh.

Za mačku se vjeruje da ima sedam života; crna mačka posjeduje magične moći, a za oslobađanje od zlih čini navodno je potrebno pojesti njenu kožu.
Crna mačka donosi nesreću onima kojima prijeđe preko puta. Vjeruje se da slezena Crne mačke zaustavlja menstruaciju, a njezinom krvlju ispisuju se opasne crnomagijske čini. Ako se ugrijanom mašću crne mačke natrljaju ruke i noge, bol će odmah nestati. Onaj tko muči crnu mačku navodno će sam sebi nauditi, a onaj tko u kući drži crnog mačka i sam će pocrnjeti. Vjerovalo se da crnu mačku i crnu kokoš nije dobro otjerati iz kuće, niti je crnu mačku dobro noću tući desnom rukom, jer bi se ruka mogla osušiti ili ostati oduzeta. Smatralo se da crne mačke nisu samo pronicljive, nego i vidovite. Za skidanje vrućice koristila se krv iz uha crne mačke.
Sanjati crnu mačku predznak je neiskrenosti i prevare.

NARODNA VJEROVANJA VEZANA ZA LJUDSKO TIJELO

U istočnjačkim vjerovanjima obrve označavaju ljudsku plemenitost, vjeru i čast. Ako su obrve naglašenih dlaka, tj. guste, one još više naglašavaju spomenute kvalitete.

Okrugli madeži na tijelu – sreća; četrvtasti madeži – loša sreća; ispupčeni madež – velika sreća; madež svijetle boje – osoba je sklona nečasnim poslovima, špijuniranju; što više ima dlaka na madežu, to je veća vjerovatnost za - nesreću; madeži na lijevoj strani – nesreća.

Mnogi narodi vjeruju da nokti simboliziraju opći izgled, ljepotu i ljudsku moć. Bjelina nokata označava brzo pamćenje i razumjevanje. San o slomljenom noktu mogao bi vam govoriti o vašem izgledu, naročito ako pretjerano brinete o njemu.

U narodu se vjeruju da će djevojke koje grizu nokte imati - težak porođaj!

Oči su "ogledalo duše” i odaju karakter osobe: crne oči simboliziraju moralnost i vjeru; plave simboliziraju prevrtljivost i neiskrenost, crvenkaste svojeglavost, sive lucidnost i inteligenciju, a zelene oči odanost i iskrenosti.

Kakv nos, takav ponos, kaže narod, aludirajuci na tradicionalno vjerovanje da veličina i izgled nosa simbolizira mušku seksualnost, libido, pa i veličinu spolovila. No, u drugim narodima, pogotovo u antičkim vremenima, nos je simbolizirao ljepotu, plemenitost, sklad i harmoniju.

Ako vas nos svrbi – imat ćete sukob, svađu ili je neko nepoznat zaljubljen u vas; ako nos krvari – predznak bolesti; ako vam iz lijeve nozdrve poteče krv – dobit ćete mnogo novca; ako vam krv teče iz desne nozdrve – loš predznak, smrti u porodici.

Ako vas svrbi lakat – nakratko ćete spavati u tuđem krevetu!

Ako vas koljeno svrbi – ljubomorni ste na nekoga ili ćete biti prisiljeni da klečite kako biste ostvarili neku svoju želju ili ljubavnu zamisao!

Ako vas svrbi desno oko – očekujte sreću; ako vas svrbi lijevo – očekujte nesreću!

Ako vas palac svrbi – očekujte posjetu; ako vam palac pocrni – nećete moći uštedjeti novac; ako se ubodete u palac – loš predznak, očekujte nesreću!

Ako vas stopalo svrbi bez posebnog razloga – otputovat ćete nekamo gdje nikada prije niste bili!

Ako nesretnim slučajem iznenada iskrenete desno stopalo dok hodate ulicom – srest ćete prijatelja, ako iskrenete lijevo – nešto ćete se tog dana razočarati!

Žena koje su previše maljave, vjeruje se u narodu, nesposobne su da budu vijerne u braku!

U orijentalnim vjerovanjima, trepavice se doživljavaju kao štitovi vjere, jer one štite oči više nego obrve. One također simboliziraju dobro i loše, pogotovo kada se radi o djeci ili imetku.

Nije dobro sresti lijevoruku osobu u utorak ujutro i rukovati se s njom – nesreća!

Ako spale ili zakopaju nokte bolesne osobe – ona ce brzo ozdraviti; ako se muškom djetetu sijeku nokti prije nego što navrši godinu dana – u životu ce biti kriminalac ili lopov!

Kada ženi kosa raste po čelu – ostat će udovica; žena sa ravnom kosom koja se počela uvijati na čelu – njen muž neće dugo živjeti


Sresti osobu koja je sama sebi odsjekla kosu – nesreća; češljati se noću – postat ćete zaboravni; ako vam ispadne češalj dok se češljate – očekujte razočarenje!

U narodu se vjeruju da se po izgledu usana može odrediti karakter osobe: velike usne odaju hedoniste; uske i tanke - neemocionalne osobe; ravne usne – osobe koje posjeduju izrazitu moc samokontrole; krive usne – prevrtljivost!

narodna vjerovanja vezana za djecu

Obitelji u kojima je prvo dijete djevojčica - biti će sretne, dok one u kojima je prvo dijete sin imat će brojne probleme!

Vjeruje se da će prvorođena djeca u životu biti zaštićena od zlih duhova i vještica.


Dijete kojem se prilikom rođenja prvo pojave stopala neće navodno biti sretno - u životu će ga zadesiti neka nesreća!

Vjeruje se da ce beba rodjena sa duplim biljegom (ožiljak ili madež) na glavi – mnogo putovati tokom života!

Nije dobro oblačiti bebu preko glave umjesto preko nogu; posmatrati bebu dok spava; niti je dobro prestati je dojiti početkom proljeća!

Nije dobro obuci bebu u crno; odsjeci bebi nokte i prati joj ruke prije nego što navrši 12 mjeseci, te nositi bebu na lijevoj ruci!

narodna vjerovanja vezana uz životinje

Ako pas bježi u kut ili se sklanja pod stol – bliži se oluja; ako pas jede travu – može se očekivati kiša!

Vidjeti bijelog psa prije podneva – sreća; vidjeti tri bijela psa zajedno – sreća i blagostanje!

Kada vam crno-bijeli pas pređe preko puta dok idete na poslovni sastanak – doživjet ćete uspjeh u poslovnim poduhvatima!

Ne valja kada pas uporno zavija ispred kuće u kojoj leži bolesnik – to predskazuje da će bolesnik uskoro umrijeti!

Ako se u kući pojavi bijeli miš, to nije dobro, to je predznak smrti; ubiti bijelog miša – nesreća u kući.

Ako mačka jednom kihne – sreća, ako kihne tri puta zaredom – netko će se u obitelji razboliti!

Ako se mačka liže desno uho – posjetit će vas neki stranac, ako liže lijevo posjetit će vas neka ženska osoba.

Prema najstarijim vjerovanjima mačke su prijeteljice vještica. Dobiti na poklon crnu mačku – dobar je predznak, donosi sreću; Kada mačka spontano skoči na stol – nesreća.

Ako bolesna osoba sanja mačke ili ih vidi kako se tuku – predznak skore smrti!

Kada vas neka mačka slijedi – novac; Udarati mačku – bolest; Kada mačka skače preko leša – taj leš će se povampiriti.

Ako mačka napusti kuću u kojoj se nalazi bolesnik i ne želi da se u nju vrati – bolesnik neće još dugo poživjeti!

Loš je predznak ako rano ujutro vidite crnu mačku, ako vam ona okrene leđa ili vam pređe preko puta

U Kini, Japanu i Indiji kornjače simboliziraju Univerzum, a kao amulet služe za zaštitu i dug i zdrav život.

Narodna vjerovanja i pričanja o vješticama

Vištice možeš poznati između Jurjeva (dva su Jurjeva!). Uzmu se uža i onda se vežu, kukanj staviš mu ime: »Ovo je Begze«. Drugi kukanj vežeš: »Ovo Fate, Kate«, i tako vežeš i nadijevaš ime na koga imaš miso da je vištica. Moreš vezati i deset kukanja. I to se obisi na verigam. Kad dođeš u jutru, koji se kukanj sam odrišio — ono je vištica.
Ako neka žena neće da proda svoje srebro, nakit, i ona je vištica. Ima tih vištica koje nešto u tome imaju, neku silu u tom nakitu. Jednom je svaku noć jednom čovjeku koze neko pomuzo, svaku se noć muzle, pa su ih i puškom čuvali. Kad jednom, čuju oni u toru kako nešto govori: »Stani, vlaso moja, i tamo se pomakni!«. I taj čovjek koji je čuvo ugleda svoju tetku. Puko iz puške, puška se razleti, a lončara (zemljana posuda) u koju je puko - razbijena. Kad on tamo - krv. Nema niko. On kući, kažu, tetka mu jedva živa. I treći dan dođe joj kući da se halali s tetkom: »Čuješ li, tetka, ja ću pitat, a ti ćeš odgovarat. Di si bila tad i tad. Di si bila kad mi je sin umro, di si bila kad mi je ovo, pa ono, di si bila kad si zavađala čovika i ženu, kad si dicu morila, kad mi je neko koze muzo?«. I kad mu je tetka sve iskazala, halalio joj i izličila se i živila još godinu, ta tetka mu. To je u Drežnici bilo.
»Ona« je buruzur (bihuzur, tegoba) kad namini sihir na nekoga, a ne zna da skine s njega. Može sestra, ako je »ona«, na sestru da baci sihire. Bio je takav slučaj u Gornjoj Drežnici. I taj sihir može skinuti s čeljadeta samo onaj ko bolje zna. Išli su čak hodži u Soviće (kod Jablanice) da skine sa te sestre sihire.
A bila je na Brštenovači (D. Drežnica) žena, umrla je davno, i ona je bila vištica. I sin joj se oženio, ali svako dijete koje se rodilo - umre. I onda je taj čovjek - a znao je da mu je mati vištica - uzeo nož i zaprijetio materi da će je zaklati ako mu još ijedno dijete umre. I više mu nisu djeca mrla.
Pričalo se da je vištica svaka imala po neki svoj šćap. Jedna je žena u Bunčićima imala tri šćapa, nikome ne bi dala da u njih kreće.

Narodna vjerovanja i pričanja o vilama

Šašković je neki našo vilu i odapinjo joj kosu. Rekla mu je: »Ako mi dlaku ne prikineš, valjaću ti, nagradiću te!«. I svojom mu rukom dala. I on sve, on polako, polako, polako, i pričo je on da su joj noge ko u magareta, a gori đevojka. I toliko da ima silen kose, znaš šta se kaže: »Kose ko u vile«. I on je otkačio i ona nemu dala te triske. I on doli niz točilo, kako je išo od nje - baco: »Šta će mi ovo?«. Kad je došo kući, kad istreso, kad - dukati. Vrati se, kad je došo gorika, tamo izgorilo ko ugljen, našo ono, ondi, ono ondi đe je baco.

Vjerovanja i pričanja o mjesecu, suncu, dugi i vjetru
Kad je užba (pun mjesec), valja se dobro zagledati u misec. Vidi se di »sidi Mujo za trnovim panjem«, tako su stari ljudi govorili dici.
Kad je pomračenje sunca, di si - sidi na zemlju, nemoj ići. Tako su stari govorili, to je božje davanje. To aždaja jede sunce kad je pomračenje.
Kad ubije neko zmiju, priča se da sunce stane i kaže: »One (ruke) ti cvale (što si ubio zmiju)!« A ako je ne ubiješ, sunce kaže: »One (ruke) ti sahle!«.
Pričalo se da su nekada bila na nebu tri sunca, pa je aždaja pojela dva, a treće lastavica iznijela više na nebo. I zato nemoj bit lastavicu, gri'ota je.
Duga na nebu je znak da će se ustaviti kiša; ako prođeš ispod duge, muško će postat žensko, i obratno.
Kad oreš, ako padne kiša dobro i nalije se volu cili rog, kažu: »Biće dobar rod, jer pola roga je pola roda«.
Kad bi u Drežnici ljudi redili žito ili grah, razvijavali ga pa nema vitra; a triba ti, onda bi stari ljudi znali reći: »Zatrpali su vitar u jami«. Virovalo se da se vitar može zatvoriti u jamu.

ako mačka prijeđe preko puta kuda ste naumili morate se vratiti natrag, jer to donosi nesreću, a ako prijeđe zmija, onda je to sretna okolnost.

Ako se mačka umiva očekujte posjet prijatelja. Moglo se pogoditi čak iz kojega će sela taj prijatelj doći, po tome na koju je stranu mačka, umivajući se, bila okrenuta.

Ako se krava zaobada (pobjegne poslije ugriza obada), suša će se nastaviti i dalje.

Za pijetla se vjerovalo, ako je crnog perja, da može snesti jaje, kao i kokoš, iz kojega bi se moglo izleći kakvo demonsko biće, pa bi tamniji ili crni pijetao brzo završavao u loncu.

Ljudi su se naročito pazili susreta sa zmijama, te su takve susrete nastojali izbjeći. Opravdan strah je bio od zmijskog ugriza, a sve drugo je mistificiranje i praznovjerje.
Vjerovalo se da zmija može svoju žrtvu, bilo da se radi o kakvoj životinji ili čovjeku, hipnotizirati i dovući k sebi.
Isto se tako vjerovalo da djeca ne smiju ubijenu zmiju podići na štapu iznad koljena, jer će u protivnom prestati rasti i razvijati se.
Ukoliko bi trudna žena ubila zmiju predviđali su joj da će roditi zdravo i snažno dijete.

Ptica kukavica je zauzimala posebno mjesto i simbolizirala je onu mračniju stranu u sferi mitoloških i nadnaravnih pojava i događaja.
Po narodnoj je mitologiji kukavica postala od žene, koja je predugo oplakivala i kukala za izgubljenim mužem, te mu se zbog toga duša nikako nije mogla smiriti na drugom svijetu, pa ju je ta, njegova, ista napaćena duša proklela i pretvorila u pticu kukavicu.

Lastavice su smatrane mitskim i gotovo božanskim pticama, te ih se nije smjelo ubijati, jer su upravo lastavice svojim crnim krilima sakrile sva tri sunca koja su nekada obasjavala svijet i na taj način spriječile zmije da ih ispiju.
(Po nekim je mitologijama, nekada davno, postojalo čak devet sunca.) Grijeh je bio i rušiti njihova gnijezda, jer se vjerovalo da kuću na kojoj se gnijezde lastavice neće pogoditi grom. I one su svojim letom, cvrkutom i odabirom mjesta za gnijezdenje -mnogo toga govorile- seoskom puku.

I pčele su, baš kao i lastavice, smatrane posvećenim životinjama. Nije ih se smjelo ubijati, a onoga tko ih ubija čeka veliko zlo i nesreća.
Stoga se za pčele nije smjelo govoriti da krepaju (ugibaju), nego da umiru kao i ljudi.

ako vas je iznenada zasvrbio desni dlan, tumačili su stari ljudi, nešto čete morati plaćati, tj. očekuju vas novčani izdaci, a ako je u pitanju bio lijevi dlan, tada ste mogli očekivati novčani ili neki drugi materijalni dobitak.

Ako vas je zasvrbilo oko, vjerojatno ćete tog dana plakati.

Da biste saznali što vam pretkazuje -zvonjenje- u uhu morali ste priupitati nekoga, o kojem je uhu riječ. Ako je dotični pogodio koje vam uho -zvoni-, onda mu slijedi dobitak, a vama nekakva važna vijest, a ako nije pogodio, onda se vi možete nadati dobitku.

Ukoliko vas je nakon obilnog obroka uhvatila štucavica (štucanje), najprije ste pomislili da vas se netko sjeća i da misli na vas, a tek onda na možebitne probavne smetnje.
A da biste se riješili ove neugode bilo je dovoljno pogoditi tko to misli na vas i štucanje bi prestalo!

Ako vam na vrhu jezika izbije čvalja (cvoric), tada netko na vas nešto laže.

Kad bi se u šumi djeca zaigrala, pa nisu mogla pronaći stoku, ili put koji vodi do nje, to su jednostavno rješavali -pljuvačkom-.
Pljunuli bi u dlan lijeve ruke, a bridom desne snažno udarili po lijevom dlanu i pljuvački. U kojemu bi smjeru pljuvačka odletila, u tom je smjeru valjalo potražiti izgubljenu stoku ili put.

Ako ste ujutro, naopako, obukli na sebe neki odjevni predmet (donji ves ili košulju), toga biste se dana mogli opiti, a ako vas slučajno svrbe tabani, tada ćete iznenada negdje otputovati.

Ako ste nekuda krenuli, na put, kakav važan posao i sl., a nešto ste zaboravili uzeti, u tom se slučaju niste smjeli vratiti nazad, jer će posao ili put biti neuspješan.

NARODNA VJEROVANJA O NOVCU I KAKO S NOVCEM

Da bi zarađeni novac volio Vašu kuću, onoga dana kada dobijete plaću ne treba trošiti niti jednu kunu. Cijela plaća mora prenoćiti kod kuće. Neki čarobnjaci životne mudrosti savjetuju da treba sačuvati godinu dana krupnu novčanicu, koja će se, tvrde oni, “napuniti” vašom energijom i počet će privlačiti prema sebi novac.

Novca neće biti: ako zviždite u sobi i mrvice sa stola čistite rukom. Ne valja posuđivati susjedi kruh i sol – sigurnost (u novcu) tada može napustiti vašu kuću i otići u drugu. Da bi u kući bilo novca, metlu treba postaviti ručicom na dolje. Povišicu plaće najbolje je tražiti u srijedu po danu. Ne posuđujte od drugih novac u ponedjeljak, nemojte posuđivati drugima u utorak i ne vraćajte dug u petak. Davati i uzimati posudbe obvezno ujutro, zato što bilo kakve operacije s novcima u večernjim satima vode u propast. I trudite se nikada ne tražiti posudbe, a češće dajte jer vi tada “kao” da programirate novce da vam se vrate.

Džepove odjeće koja se van sezone ostavlja u ormar, napunite sitnim papirnatim novčanicama. Novac ne voli probušene džepove ili otpalu dugmad. Nikada ne držite novčanik prazan, neka u njemu bude makar sitniš u kovanicama. Sav novac mora biti glavnom stranom okrenut prema gazdi. U najmanjoj pregradi čuvajte najsitniju novčanicu savijenu u trokut. Također u novčaniku treba biti i “sretna novčanica” (prva zarađena ili dobivena od dobrog čovjeka ili od nekog uspješnog posla i sl.). Tu novčanicu ne valja potrošiti – ona je amajlija sigurnosti. Inače novac neće dolaziti u vaše ruke.

Novac zarađen kockanjem ili igrama na sreću, zarađen nepošteno, nađen, pocijepan itd. ne donosi sreću i zato ga ne treba zadržavati u novčaniku. Podijelite ga sirotinji ili brzo potrošite.

CVIJEĆE

Nije nikakvo čudo što su za cvijeće u prošlosti bila vezana mnoga narodna vjerovanja - radost, ljubav, sreća, razočarenje, ljubomora, zla kob, nesreća... Cvatuće biljke s lukovicom navodno donose smrt ako noću ostanu u sobi; unošenje u kuću cvijeća, koje je procvjetalo mimo sezone nije dobro, predskazuje nesreću; za onog tko na pogrebu pomiriše cvijeće ili vijence, jerovalo se da će izgubit osjećaj mirisa; ako se za vrijeme punog mjeseca dira cvijeće, ono će uvenuti; ostaviti svijeće na krevetu bolesnika – nesreća; bolesnoj osobi pokloniti bijelo cvijeće – predznak smrti; ako sanjate cvijeće - mogla bi vas pogoditi kraća bolest. Ali, postoje i druga narodna vjerovanja:

Ako pacijent iz bolnice kući donese cvijeće – znak da će se vratiti u bolnicu:


Poklanjati bukete cvijeća – sreća;

Pokloniti žuto cvijeće – financijska dobit;

Crveno ili bijelo cvijeće pokloniti bolesnoj osobi – predznak skore smrti;

Podignuti oboreno cvijeće – nesreća;

Uzeti bačeno uvenulo cvijeće i odnijeti kući – nesreća.

Postojao je cijeli niz narodnih vjerovanja o proljetnom cvijecu: ubrati ga u nedjelju ili ponedjeljak označavalo je sreću, pronaći ga u utorak predskazivalo je da će vam dan biti uspješan, ubrati ga u srijedu nagovještavalo je da ćete biti zaprošeni ili ćete zaprositi; naći proljetni cvijet u četvrtak označavao je težak posao s malom zaradom; ubrati proljetni cvijet u petak bio je predznak neočekivane novčane dobiti, a u subotu - neočekivane opasnosti!
Pored ovih vjerovanja, od najstarijih se vremena vjeruje i da pronalazak prvog proljetnog cvijeta može pomoći u otkrivanju inicijala imena ili prezimena budućeg supruga ili supruge. Na primjer, ako pronađete visibabu, jagorčevinu i ljubicu, vaš partner će zasigurno imati slova “V”, “J” ili “LJ” u svom imenu. To nikako ne znači da tim slovima moraju započinjati njihova imena.
Svaki mjesec u godini - vjeruje se - ima svoj sretni cvijet.
tako su sretni cvjetovi siječnja - karanfil i jagorčevina;
veljače - jagorčevina;
ožujka - zelenkada i ljubičica;
travnja - krasuljak;
svibnja - glog i đurđevak;
lipnja - ruža i kukavičnjak;
srpnja - ljiljan;
kolovoza - gladiole i mak;
rujna - biljka sa zvjezdastim cvijetom i ladolež;
listopada - georgina;
studenog - krizantema;
prosinca - drač.

Cvijeće i datumi rođenja
Oni koji se bave astrologijom i koji su uvjerujereni da je ljudska sudbina uveliko određena danom rođenja i konstelacijama zvijezda koja je bila u tom trenutku, dakle, oni koji vjeruju u moći zodijačkih simbola, uvjereni su da i cvijeće može utjecati na ljudsku sudbinu, odnosno njegovu sreću. Štoviše, oni su napravili listu cvijeća koje donosi sreću onima koji su rođeni u pojedinim mjesecima u godini. Evo kako ta lista izgleda:

siječanj: visibaba - ljepota, sreća;
veljača: ljubica - skromnost, čednost;
ožujak: zelenkada - otmjenost, poštenje;
travanj: jagorčevina - zaljubljivost;
svibanj: bijeli ljiljan - slatkoća, čistoća, nevinost;
lipanj: divlja ruža - ljubav, odanost;
srpanj: karanfil - lijepe misli;
kolovoz:bijeli vrijes - sreća;
rujan: krasuljak - bogatstvo, sreća;
listopad: ruzmarin - lijepe misli i uspomene;
studeni:krizantema - istina, vjera;
prosinac: bršljan - povjerenje, vijernost.

Poruke cvijeća
Stotinama godina cvijeće se koristilo za različite plemičke, staleške, klanovske i državne ambleme. “Jezik cvijeća” potječe još iz vremena turskih harema, a posebni riječnici cvijeća iz 19. stoljeća obuhvataju simboliku i značenje gotovo svih vrsta cvijeća na svijetu.
Naravno, zbog ograničenog prostora, mi objavljujemo samo one najpoznatije vrste cvijeća i njihova značenja. Svaki se cvijet može koristiti sam za prenošenje svoje, zasebne poruke, ili se mogu kombinovati i u buketu sa drugim vrstama, čime se postiže “kompletiranje” poruka. Evo kakve poruke - prema vjerovanjima - prenosi pojedini cvijet:

Amarant: besmrtnost, beskrajna ljubav;
Sasa (vrtni): ostavljanje; Vrtni cvijet: dijelim Tvoje osjećaje;
Proljetni cvijet: mladalačka svježina;
Divlji cvijet: prevrtljivost u ljubavi
Livadni cvijet: bolest
Šumski cvijet: beznadežnost;
Cvijet iz žita: nježnost;
Jabukov cvijet: preferencija;
Francuski cvijet: seoska, prirodna ljepot I
indijski cvijet: volim samo sebe;
Španjolski cvijet: senzualnost;
Azaleja: umjerenost;
Petonija: iznenađenje
Maslačak: radost
Karanfil: fascinacija, ženska ljubav;
Karanfil, žuti: preziranje;
Karanfil boje mesa: ženska ljubav;
Karnfil, šareni: odbijanje;
Karanfil, bijeli: talent;
krizantema, crvena: Ja Te volim!
krizantema, bijela: iskrenost;
krizantema, žuta: mala ljubav;
Purpurni cvijet: rezolucija;
Crveni cvijet: ushićenost;
Bijeli cvijet: čistoća, skromnost;
Prošarani cvijet: ljepota;
Rozi cvijet: preferencija;
Divlji šafran: ne odbijaj ništa;
Georgina: zaslužujem Tvoju pažnju!
Krasuljak: nevinost;
Maslačak: ljubavno proročanstvo;
Cvijet “Ne zaboravi me”: istinska ljubav. Ne zaboravi me!
Zdravac: ljubaznost, nježnost;
Vrijes, bijeli: sreća;
Slezovača: plodnost, produktivnost;
Koralni cvijet: boja moje sudbine;
Zumbul: sport, igra;
Zumbul, plavi: konstantnost;
Iris: imam poruku za Tebe!
Iris, žuti: strast;
Jasmin: radosti;
Jasmin, bijeli: dobroćudnost;
Jasmin, žuti: gracioznost i elegancija
Lavanda: nepovjerenje;
Divlji jorgovan: poniženje;
Ljiljan: nevinost;
Ljiljan, bijeli: nevinost i čistoća;

Ljiljan, žuti: neistinitost i obmana;
Ljiljan ljubičasti: povratak sreći;
Lotosov cvijet: daleka ljubav;
Magnolija: ljubav prema prirodi;
Narcis, žuti: prezir;
Mak, crveni: utjeha, ekstravagancija;
Mak, bijeli: spavanje, moja propast;
Jagorčevina: rana mladost;
Jagorčevina, noćna: nestalnost;
Visibabe: utjeha;
Suncokret: biti skupa;
Suncokret, mali: obožavanje;
Suncokret, veliki: ponos;
Tulipan: slava;
Tulipan, crveni: ljubavi;
Tulipan, šareni: prelijepe oči;
Tulipan, žuti: beznadežna ljubav;
Ljubica plava, pitoma: ljubav, povjerenje;
Ljubica, divlja: beskrajna ljubav;
Šeboj, žuti: vijernost.

BILJKE I CVIJEĆE

BONESET

U prošlosti se vjerovalo da se s biljkom boneset (Eupatorium serotinum) mogu tjerati zli duhovi i vještice, pa se preporučala svakom domaćinstvu. U narodnom liječništvu od nje se pravio ljekoviti gorki čaj, koji je blagotvorno djelovao na prehladu i groznicu.

BOR

U zemljama Dalekog istoka bor (Pinus nigra) najčešće simbolizira životnu snagu, nepokolebljivost i besmrtnost, a borove sjemenke, iglice i smola, prema predanjima, predstavljaju hranu taoističkih besmrtnika. Od njih im navodno tijelo postaje tako lagano da mogu poletjeti. Ako se borova smola cijedi niz drvo i pada na zemlju od nje će, vjeruje se, za tisuću godina izrasti čudesna gljiva fu-ling od koje se spravlja eliksir vječne mladosti.
U Kini bor sačinjava trijadu s gljivom i ždralom, ili i s bambusom i šljivom. U umjetnosti se pojavljuje kao simbol životne snage a jednako vaažnu ulogu ima i u ikonografiji Zapada. Zaspati u sjenci bora, vjeruje se, nije dobro, jer u njegovoj sijenci živi nezdrava vlaga. Sanjati borovinu – radost i veselje.

BOROVNICE

Ljekovita svojstva borovnica (Vaccinium myrtillus) poznata su još od najstarijih vremena a za njih su vezana i mnoga zanimljiva narodna vjerovanja. Kažu da nije dobro za Božić jesti borovnice, jer će onome tko ih tada jede navodno donijeti tugu i žalost. Iz istog razloga se ne preporuča držanje cvijeta borovnice u kući. Trudnice koje beru borovnice, vjeruje se da će rodit dijete s brojnim crnim madežima. Ako se borovnice beru u određenim (sretnim) danima, navodno su postajale izvanredna zaštita od želučane boli i vrućice. Sanjati borovnice, nagovještaj bolesti. U narodnoj medicini borovnice se koriste za spravljanje lijekova protiv šećerne i vodene bolesti, te slabosti mokraćnog mjehura. Ženama koje imaju pretjerano obilate menstruacije, preporuča se sok od borovnice. Sasušen i istucan korijen koristi se kao sredstvo za zacijeljenje rana i čireva.

BOSILJAK (bazilika)

Ljekovita biljka koja se upotrebljava i kao začin, odiše prodornim ugodnim mirisom. Simbol čednosti i djevičanstva. Vjeruje se da listovi bosiljka (Acimum basilicum) sadrže magičnu moć i koriste se za pripremanje crvene ljekovite vode. Djevojke su bosiok nosile u njedrima kako bi se čim prije udale. U nekim se krajevima svijeta listovi bosioka koriste za otklanjanje zlih uroka i kao zaštita protiv zlih duhova. Sanjati bosiljak, napredak u radu. U narodnoj medicini koristi se protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresivnih raspoloženja, a čaj od ove biljke koristi se protiv menstrualnih tegoba, te da bi potakao menstruaciju. Sok od lišća koristi se protiv hunjavice i upale ušnog bubnjića.

BRUSNICA

Brusnica (Vaccinium Vitis idaea L.) je ljekovita biljka. Raste na pješčanim, suhim tresetnim terenima, najčešće u crnogoričnoj šumi. Koristi se u narodnoj medicini. Vjeruje se da čaj od brusnice pomaže protiv groznice, gripe i reume, da spriječava mokrenje u krevet, da pospješuje znojenje, čisti mokraćne kanale i mjehur, te otapa pijesak i kamenac u bubregu.

CIKLAMA

Ciklama (Cyclamen europaeum) ublažuje jutarnje glavobolje, tupu glavobolju, migrenu u vrijeme mjesečnice ili glavobolje kod kojih se pojavljuju zvjezdice ispred očiju. Ciklama se koristi i u zelenoj (biljnoj) magiji: njen je korist navodno sastavni dio najmoćnijih ljubavnih napitaka, a ako se koristi kao dodatak vinu, njegova opojnost bit će znatno veća.

CIKORIJA

Listovi cikorije (Cichorium intybus) čiji prženi i samljeveni korijen služi kao dodatak kavi dugo vremena su bili simboli ljubavi i vijernosti. Ovoj su se biljci oduvijek pripisivale magične moći; putnici koji bi njen korijen nosili u džepu svako bi putovanje završili sretno, a vjerovalo se da je uz pomoć cikorije moguće skinuti i najsloženije okove. Lopovi su se mogli otkriti, ako bi okradena osoba prilikom odlaska na spavanje pod glavu stavila njen korijen. Prilikom iskopavanja nije se smijelo cikoriju dodirnuti golom rukom, već se morala koristiti bijela krpa. Ako bi se određenog dana iskopavala jelenovim rogom, cikorija je navodno čovjeka činila nevidljivim. Inače, najčešće se iskopavala srebrnim predmetom, kako bi se zazivalo Sveto trojstvo, a ako se iskopavala ponedjeljkom ili petkom i to za mladog mjeseca, navodno je obezbjeđivala sreću i blagostanje.

CIMET

Cimet nije ništa drugo nego kora stabla cimetovca (Cinammomum zeylanicum), začin koji je donesen s Istoka. Kineska farmakopeja se ne bi mogla ni zamisliti bez ove biljke. Cimet se smatrao sredstvom za jačanje organizma, hranom za besmrtnike i eliksirom vječne mladosti. Prema kineskim predanjima u ishrani ga je koristio Peng Zua, za kojeg se vjerovalo da je živio 888 godina. Od cimeta se navodno spravljalo čudesno vino čija je samo jedna kap davala tijelu boju zlatna. Pomiješan s kornjačinim mozgom cimet navodno dobija magična svojstva, ljudima omogućava da mogu hodati po vodi.

CRNA JOHA

Crna joha (Alnus glutinosa) pripada brezama i raste uz rijeke. Njeni listovi u narodnoj medicini predstavljaju iskušani lijek za liječenje raka dojki, dvanaesnika, jednjaka, lica, pylorusa, gušterače, rektuma, grla, jezika, žutice, groznice, i maternice. Kora zajedno sa korijenom uzima se za liječenje upalnih procesa (angina) i tumora grla. Crna se joha smatra i izvrsnom u čarolijama protiv vještica. Za izvorske vile se vjeruje da štite crnu johu i da se oko nje okupljaju. Tko posjeće drvo crne johe, vjeruje se da će doživjeti nesreću.

CRNI JANTAR

Vjeruje se da crni jantar ima magična i iscjeljujuća svojstva: štiti od munja i gromova, otklanja halucinacije, anulira čarolije i zle čini, liječi razne bolesti, a ako se crni jantar samljeven uzima u piću u stanju je navodno da spriječi djelovanje zmijskog otrova.

CRNI TRN (trnina)

Crni trn (Prunus spinosa) je gusti grm s trnovitim ograncima i sitnim bijelim cvjetićima, koristi se u narodnoj medicini za lijecenje groznice, kožnih osipa i vodene bolesti. Jača želudac i spriječava stvaranje kamenca. Vjeruje se da je crni trn sveto drvo za vile, koje se oko njega okupljaju svakog 11. studenog na dan svoje najznačajnije godišnje svečanosti.

KLEKA (smreka)

Sveto drvo, simbol povjerenja, zaštite i inicijative. Kleka (Juniperus communis) raste kao grm, a češće kao drvo, važi i kao simbol plodnosti. Koristi se u narodnoj medicini: čaj od pretucanih boba jača živce i želudac, čist krv i izbacuje otrovne plinove i loše sokove. Pored toga, tjera na znoj i liječi vodenu i bubrežnu bolest, čisti jetru, istapa kamenje i pjesak iz žuči, bubrega i mokraćnog mjehura, te liječi venerične bolesti. Ako se mladi vršci kleke skuhaju u mlijeku, napitak liječi kostobolju, reumatizam, išijas, skorbut, vodenu bolest, bijeli cvijet, škrofule i živčano rastrojstvo. Od boba kleke se pravi ljekovito vino i osvježavajući napitak izvanredne ljekovitosti i kakvoće.
Kleka je smatrana svetom biljkom i u narodu je postojao običaj da se pred njom skida kapa i klanja. Postoje i druga vjerovanja: ako se mjesto u šumi na kojem rastu gljive dotaklo prutom kleke, očekivalo se da će tamo narasti mnogo gljiva. Kleki su se pripisivala i magične moći – služila je kao zaštita od kuge i ostalih pošasti, a štitila je obiteljska ognjišta i imanja, uključujući i sve domaće životinje, od zlih duhova, čarolija i vještica. U mnogim se krajevima vjerovalo da se ljudi od opčinjenosti mogu zaštiti, ako bi se nakadili dimom od kleke. Bobe kleke su se nosile u amuletima protiv bradavica, epilepsije i grčeva, a drvo i grane za obredna kađenja. Sanjati kleku – dobitak, bogatstvo; brati je – zdravlje i blagostanje.

KORIJANDAR

Jednogodišnja biljka (Coriandrum sativum), služi kao mirodija i za proizvodnju eteričnog ulja za kolonjsku vodu, mirisave sapune i sl. Eterično ulje je u većoj količini otrovno, izaziva neku vrstu opijenosti i duboki san. Čaj od korijandara se u narodnoj medicini koristi za liječenje tromosti crijeva i protiv vjetrova, a samljeveno sjeme za ljubavne napitke. Vjerovalo se da pomaže i olakšava porođaju prvog djeteta ako porodilja za bedro zaveže vrećicu s 11 ili 13 zrna korijandera. I još nešto, u narodu se smatralo vješticom svaka žena koja bi se opirala da pojede kruh začinjen korijandarom.

Mandragora

Mandragora (grč.) je biljka kojoj su kroz stoljeća mnogi narodi pripisivali magična svojstva, a s njome su povezane i brojne legende. Biljka koju su poznavali Egipćani, Židovi i Grci razbuđivala je maštu ljudi poput tajni Atlantide, blaga El Dorada ili Nostradamusova proročanstva. Osušena biljka pronađena je u cvjetnom vijencu Faraona Tut-Anch-Amona. Prilikom suđenja djevici Ivani Orleanskoj jedna od optužbi bila je i ta što su kod nje pronašli ovu biljku.

Upotrebljavali su je stari narodi u medicini, najčešće za uspavljivanje i protiv bolova kao analgetik. Mandragora je otrovna i izaziva halucinogeni učinak, pa je vrlo opasna.
Njena je pradomovina današnji Izrael. Odatle se raširila po Egiptu, Grčkoj i dalje po mediteranskim državama, a na istoku do Himalaje. Kako je ima u mediteranskim zemljama, ima je i u nas, ali se nipošto ne preporučuje samostalan uzgoj.

O neuobičajenim svojstvima, koje pripisuju mandragori, govori i njeno njemačko ime Hexenkraut (čarobnjačko zelje), a njezino englesko ime Mandrake upotrebljava poznati čarobnjak iz stripova američkoga novinara Lea Falka. Biljka ima nesvakidašnji korijen, za koji su karakteristične žute bobice na dugim peteljkama ljudi su ih nazivali Afroditine (grčka boginja ljubavi) ili đavolje jabuke koje izlaze iz prizemne rozete listova. Vrlo joj je razvijen mesnat i debeo korijen, nalik na ljudsko tijelo. Zbog sličnosti korijena s ljudskim tijelom nastalo je vjerovanje da ova biljka ima magične moći. Osušeni korijen bio je i simbol za sreću.
Postoje brojne legende vezane i za način vađenja ove biljke iz zemlje. Theophrastus u 3.st.p.k. je pisao da ljudi koji vade ovu biljku prvo naprave krug u zemlji i odsjeku stablo od korijena gledajući prema istoku. Ostatak korijena vadi se uz izvedbu posebnih magičnih obreda.
Vjerovalo se da je opasno čupati biljku iz zemlje i da je najbolje da to napravi pas koji ćže nakon toga umrijeti. Ljudi su smatrali da biljka vrišti prilikom vađenja i da oni koji čuju taj vrisak umiru.

U domaćoj je medicini korijen mandragore, unatoč velikoj otrovnosti, služio kao lijek za sve vrste bolesti. Bila je poznata i kao afrodizijak u mnogim zemljama.

Toksični sastojci u mandragori slični su onima u većine otrovnih plodova. U osušenu je korijenu oko 0,4 posto alkaloida (prirodna tvar koja sadržava dušik), a od toga hiosciamina, pa skopolamina i atropina. Iako ga nema mnogo, skopolamin je glavni čimbenik djelovanja te droge. Drugim riječima, skopolamin je supstancija koju su špijunske organizacije upotrebljavale za "pranje mozga", jer osobu koja ga primi dovodi u polubudno i omamljeno stanje, u kojemu je vrlo podložna sugestijama.

Prilikom upotrebe ove biljke u magičnim obredima i čarolijama, koristi se usitnjeni prah korijena.

Mandragora officinarum zbog svog opijatnog djelovanja i korjena u obliku ljudskog tijela sa izraženim spolnim organima dobila je magisko i simbolično značenje. Koristila se kao lijek, otrov, afrodizijak, korjen se upotrebljavao u obredima crne magije. Spominje se i u Starom zavjetu, u Egiptu su je miješali sa drugim alkaloidnim biljkama i raznim preparatima sa kojim su se mazali i pili ih. Egipćani su mandragoru smatrali poklonom vrhovnog boga Ra. Prve recepti napisani su na papirusima.

Od korijena su se pravila i figurice koje su se nosile oko vrata za dobro zdravlje, zaštitu od bolesti a žene za neplodnost. Nastalo je vjerovanje da mandragora ima nadprirodne moći iznad čovjekove duše i tijela. Grci su se tom biljkom liječili. Listovima su previjali rane, sa njom su ublažavali bolove, grčeve, reumatske tegobe. Vjerovali su da je odličan lijek protiv depresije ali isto tako su znali da u većim količinama dovodi do ludila. U Grčkoj se i danas odvija tkz. 'ritualna žetva' ove biljke. U Plinijevo vrijeme korištena je diljem Mediterana kao anestetik prilikom operacija. Rimski botaničari su je koristili za miran san tako što bi je stavili ispod kušina. Kleopatra je dodavala u razne ljubavne napitke.

Ta čudesna biljka nadahnula je i Niccolu Machiavelija da je u XV. st. stavi u središte svoje priče. To je biljka koja cvijeta noću samim tim još je mističnija. Plodovi su nazivani Afroditinim jabukama ili jabuke ljubavi. Korijen ima narkotičko djelovanje i da izaziva halucinacije. Za eksperiment su uzeli pola male ožice samljevenog korjena i pomiješali ga sa voćnim sokom. Nakon toga su zapali u lagani trans.
U našim krajevima ovu biljku možemo pronaći oko Konavla.

Izvor:Istine,mitovi i legende