Boki
Suspendovan nalog
- Učlanjen(a)
- 15.01.2013.
- Poruke
- 3.889
- Broj reagovanja
- 3.361
- Horoskop
- Ovan

RESPIRACIJA ili disanje je zbir pojava koje omogućuju udisaj koji se sastoji u apsorpciji kiseonika, i izdisaja koji se sastoji u eliminaciji ugljen-di-oksida.
Mehanizam plućnog disanja omogućuju: plućna ventilacija, difuzija i nervni sistem.
1. Plućna ventilacija - pokreti širenja (ekstazije) i skupljanja (retrakcije) grudnog koša izazivaju promene pritiska u unutrašnjosti pluća koji se kompenzuje ulaskom i izlaskom vazduha kroz dušnik. Plućna ventilacija ili provetravanje pluća obezbeđuje stalni sastav alveolarnog vazduha koji se usled razmene gasova obogaćuje kiseonikom, a osiromašuje ugljen-dioksidom.
- udisanje ili inspiracija je aktivan rad većeg broja mišića od kojih su najvažniji ošit ili prečaga (dijafragma), koja svojom kontrakcijom povećava zapreminu grudnog koša u tri pravca: vertikalnom, prednje-zadnjem i frontalno. Udisaj počinje skraćivanjem i spuštanjem prečage koja naleže na organe trbušne duplje i povlači za sobom plućnu maramicu (pleuru) a ona oba plućna krila. Istovremeno se grče mišići grudnog koša i pokreću rebra u stranu, a grudnu kost u napred.
- izdisanje ili ekspiracija predstavlja proces omogućen elastičnošću plućnog tkiva i zidova grudnog koša. Izdisaj počinje opuštanjem i vraćanjem prečage u prvobitni položaj, istovremeno se mišići grudnog koša opuštaju povlačeći unazad grudnu kost (sternum). Zapremina grudne duplje se smanjuje, a pluća skupljaju.
2. Difuzija - razmena gasova između alveola i kapilara, obavlja se između alveolarnog vazduha i krvi plućnih kapilara. Kiseonik difenduje u pravcu krvi a ugljen-dioksid u pravcu alveola. Ova razmena zavisi od razlike u parcijalnom pritisku O2 i CO2 u venskoj krvi i alveolarnom vazduhu, i od difuzione konstante pluća koja zavisi od kvaliteta i površine alveolarno-kapilarne membrane.
Ukupna površina svih alveola - plućnih mehurića iznosi 70 metara kvadratnih, što jeste površina respiratorne membrane; količina krvi u plućima iznosi 100 ml i ta mala količina je u kontaktu sa velikom alveolarnom površinom što znači da je sloj krvi veoma tanak.
3. Nervna regulacija disanja - ostvaruje se preko respiratornog centra koji se nalazi u retikularnoj formaciji produžene moždine i moždanog mosta, a sastoji se iz tri područja:
- bulbarno područje je područje za ritmičnost, nalazi se u donjem delu produžene moždine i sastoji se iz dve grupe nervnih ćelija; nervni impulsi se iz inspiratorne grupe nervnih ćelija šalju putem odgovarajućih motornih živaca do inspiratornih (udisajnih) mišića - spoljašnji međurebarni mišić i dijafragma, za to vreme grupa ekspiratornih ćelija se nalazi u inhibiciji. Posle dve sekunde prestaje aktivnost inspiratornih ćelija i njihova inhibicija traje 3 do 4 sekunde. Tada nastaju impulsi ekspiratorne grupe ćelija koji se šalju u ekspiratorne (izdisajne) mišiće - unutrašnji međurebarni mišići i trbušni mišići.
- apneustički centar utiče na prvi bulbarno područje tako što povećava aktivnost inspiratorne grupe nervnih ćelija.
- pneumotaksički centar utiče na prvo bulbarno područje smanjujući aktivnost inspiratorne grupe nervnih ćelija, pa se plućna ventilacija smanjuje.
Centar za disanje je pod uticajem različitih impulsa iz viših i nižih delova CNS-a, i ti impulsi su trojaki:
- impulsi iz kičmene moždine izazivaju razdraženje centara za disanje, disanje se pojačava.
- impulsi iz nerva lutalca (vagusa) iz pluća su veoma značajni i poznati kao Hering-Brajerovi refleksi i oni podpomažu smanjenje respiracije. Pri udisaju pluća se šire i time nadražuju nervne završetke koji su osetljivi na rastezanje, taj nadražaj se prenosi preko nerva vagusa do centra za disanje i izaziva inhibiciju udisajne grupe ćelija, a nadražaj izdisajne grupe nervnih ćelija.
- impulsi iz kore velikog mozga imaju važnost za rad mišića, disanje se 20 puta povećava u toku mišićnog rada.
Od značaja su i arterijski krvni pritisak koji deluje na baroreceptore (receptori osetljivi na pritisak), nalaze se u luku aorte i karotidnom sinusu; porast pritiska izaziva depresiju rada disanja.