Čokolada

anuška

Poznata ličnost
Član
#1
Koliko je čokolada doista zdrava? Mi smo istražili.


Većina nas obožava čokoladu, ali ju jedemo s grižnjom savjesti jer strahujemo da će nas čokolada udebljati, pokvariti nam zube i ten… Istražili smo učinke čokolade na zdravlje. Donosimo zaključke i par hedonističko- zdravih savjeta.
Čokolada je tamna mješavina plodova biljke kakaovca i šećera. Mliječna čokolada sadrži mlijeko, a u čokoladu se dodaju još i orašasti plodovi, vanilija, voće te razni začini. Nekada se čokolada najviše konzumirala kao napitak jer nije bilo moguće dobiti čvrstu smjesu. Onda je izumljena preša za čokoladu i danas ju nalazimo najčešće u čvrstom stanju, svima nam poznatim kockicama čokolade.
Što je čokolada tamnija, to je u njoj više zastupljen kakao, a manje drugi sastojci. Često se na pakiranju čokolade može naći i podatak o zastupljenosti kakaa. Čokolade s preko 70% kakaa su tamne čokolade. One sa manjim postotkom su svijetle.
Tamna čokolada- zdrava i ukusna

Tamna (crna) čokolada sadrži visoku razinu flavonoida. On daje gorak i specifičan okus zbog kojeg mnogi od nas obožavaju čokoladu. Flavonoid nije samo primamljiv nepcima, on je i važan antioksidans koji smanjuje rizik od najrazličitijih bolesti pa i od raka. Tamna čokolada pomaže rad srca, smanjuje krvni tlak i razinu lošeg kolesterola i to čak za 10%.
Tu nije kraj pozitivnih učinaka tamne čokolade. Dokazano je da ona stimulira proizvodnju endorfina (hormona sreće), a sadrži i serotonin, hormon koji stabilizira raspoloženje. U čokoladi se nalaze i teobromin te niska razina kofeina koji daju blagi stimulativni učinak. Crna čokolada sadrži još i kalij, magnezij, fosfor, kalcij, natrij te željezo. To sve čini čokoladu korisnim dodatkom prehrani.
Deblja li čokolada?

Čokolada se sastoji od tri vrste masti zastupljenih u jednakom omjeru.
  • Prvu trećinu čine mono- nezasićene masti iz kakaovca (masti koje se nalaze i u maslinovom ulju).
  • Drugu trećinu, koja dolazi uglavnom iz kakao maslaca, čine zasićene masti s neutralnim djelovanjem na razinu kolesterola (niti ga dižu niti spuštaju),
  • Zadnju trećinu zasićenih masti čine tvari koje dižu kolesterol i potiču debljanje.
Ukupno gledano čokolada ima povoljan omjer masti i ne može se reći da deblja. Ipak, u čokoladu se dodaju tvari koje nažalost i debljaju, prije svega šećer i mlijeko.
4 čokoladna savjeta za maksimalan užitak i doprinos zdravlju

  1. To što je čokolada zdrava ne znači da ju trebate jesti u neograničenim količinama. Želite li postići pozitivne efekte za zdravlje jedite do 100 grama tamne čokolade dnevno.
  2. Čokoladu jedite polagano- u njoj se nalazi preko 300 sastojaka i, da biste ih što bolje okusili, jedite polagano, uživajte u mirisu i okusu.
  3. Birajte tamnu čokoladu, ona ima puno više antioksidansa od bijele čokolade i mlijeka.
  4. Izbjegavajte punjene čokolade- punjenja poput karamele, nugata i sl. obično ne sadrže hranjive tvari nego mast i šećer. Zdravi izbor su orašasti plodovi, naranča i druga voća. Autor ovog teksta obožava tamnu čokoladu s lješnjacima.
Neke zablude o čokoladi

  1. Čokolada uzrokuje akne- Niti jedno istraživanje nije pokazalo da čokolada uzrokuje akne
  2. Čokolada uzrokuje karijes- Čokolada ne uzrokuje karijes, karijes uzrokuje nedostatak higijene
  3. Čokolada povećava razinu kolesterola- Tamna čokolada smanjuje razinu kolesterola. Mliječna i bijela čokolada mogu blago povisiti razinu kolesterola
 

anuška

Poznata ličnost
Član
#2
Hrana za bogove

Čokolada – poslastica i lijek


Čokolada nije samo delicija
Čokolada nije samo delicija u kojoj uživaju svi bez obzira na dob. Ona je zdrava i ljekovita jer smanjuje stres, pomaže u sprečavanju srčanih bolesti, jača imunitet, djeluje antidepresivno, ali i kao afrodizijak.




Theobroma cacao
Čokolada se radi od tropske biljke kakaovca ili Theobroma cacao, što znači hrana bogova, donosi Tportal.hr.
Ovisno o procesu proizvodnje, različite vrste čokolade sadržavaju različitu količinu flavonoida. Bijela čokolada primjerice sadrži zanemarivu količinu tog antioksidansa, dok je crna čokolada bogata tim vrlo korisnim sastojkom i ujedno najzdravija.
Ona ima visok udio kakaovca, dok je mliječna čokolada koja se uglavnom najviše konzumira najnezdravija zbog visokog postotka masti i šećera. Crna čokolada je pak iznimno bogata polifenolima, tvarima koje štite od bolesti srca i krvnih žila.
Čokolada je najbolji poznati antioksidans i magnezijem najbogatija namirnica. Pomaže u sprečavanju srčanih bolesti, povišenog krvnog tlaka i dijabetesa. Nekoliko kockica crne čokolade na dan ima isti učinak kao i aspirin u smanjivanju koagulacije krvi i opasnosti od začepljenja arterija s kojim kreću brojne srčane tegobe.
Osim protektivnog djelovanja na kardiovaskularni sustav, poznato je da kakao, glavni sastojak čokolade, sadržava flavonoid teobromid čiji je učinak protiv kašlja skoro tri puta snažniji od djelovanja kodeina.
Otprije znamo da je čokolada izvor nekih vrijednih nutrijenata te da u većim količinama djeluje blago antidepresivno. Osim što sadrži veliku količinu antioksidansa koji pozitivno utječu na zdravlje i imunitet općenito, tamna čokolada ima još dva sastojka ključna za seksualnu želju.



Čokolada je najbolji poznati antioksidans, a bogata je i magnezijem
Feniletilamin je kemikalija za koju se vjeruje da podiže raspoloženje, a teobromin, alkaloid srodan kofeinu, također 'diže' i dušu i tijelo. Talijanski znanstvenici kažu da žene koje redovito jedu čokoladu imaju izraženiji libido, lakše i jače se uzbude kad je seks u pitanju, a i orgazam doživljavaju lakše i češće.
Čokolada oslobađa hormone sreće koji su najbolji lijek protiv stresa i boli te čak potiču i naš imunološki sustav, čime čokolada pridonosi dugovječnosti.
Zato ne izbjegavajte čokoladu, već samo obratite više pažnje na to kakvu čokoladu jedete. Birajte onu s visokim udjelom kakaovca koja blagotvorno djeluje na vaše zdravlje.
Uostalom, pokušaj da prestanete misliti na slastice koje debljaju, ali u kojima zaista uživate, mogao bi imati sasvim suprotan učinak i navesti vas da jedete - više. Istraživanja su naime potvrdila da je istina da potiskivanje određenih misli i osjećaja vodi u to da oni postaju sve dominantniji.

Kako je nastala čokolada
Čokoladu su otkrili španjolski konkvistadori koji su kakaovac u 16. stoljeću prenijeli iz Meksika. Kakaovac ili Theobroma cacao, kako mu i samo ime kaže, doslovno je hrana bogova. To je tropsko stablo koje uspijeva samo unutar 20 stupnjeva oko ekvatora. Vrlo je zahtjevna biljka, a rađa samo 20 godina. Plodovi se beru tijekom cijele godine, a iz njih se kasnije ručno vadi oko 20 do 50 blijedožutih zrna sjemena.
Izvrstan je 'lijek' za stres i depresiju, a zovu je i prirodnom viagrom jer jača libido
Zrna su spremna za preradu tek nakon što tjedan dana fermentiraju i time izgube gorčinu i poprime smeđu boju. Za samo jedan kilogram potrebno je čak tisuću zrna kakaovca. No urod je najčešće nepredvidljiv i neujednačen zbog čega na tržištu često vlada nestašica kakaa. Zato veliki proizvođači čokolade rezerviraju većinu svjetskog uroda i po nekoliko godina unaprijed.
Čokolada se zapravo razvila iz osjetljivosti Europljana na gorak napitak starih Maja, zvan chocolatl. Maje su prvi kultivirali kakaovac, i to još prije 2.600 godina.
Popularan napitak koji su voljeli i Azteci spravljao se od zrna kakaovca, prženog kukuruza, vode, čilija i drugih začina. Europljani iz recepta izbacuju čili i dodaju šećer, cimet i muškatni oraščić, pa je novonastala poslastica cijelo stoljeće bila velika tajna španjolskog dvora.
No čokolada u kakvoj uživamo danas nastaje u 18. stoljeću u Nizozemskoj. Ondje su naime kakao u prahu pomiješali s vodom, mlijekom, kakao maslacem i šećerom i tako je nastala prva prava čvrsta čokolada.
Izvor:ezadar
 
Sviđa im se: Boki

anuška

Poznata ličnost
Član
#3
Povijest čokolade

Čokolada je svoj interesantan razvoj započela u pred Majanskom i Olmečkom periodu među plemenima koja su naseljavala Srednju Ameriku i sjeverne dijelove Južne Amerike. Ne zna se točno kada su ova pradavna plemena počela s kultivacijom kakaovca no poznato je da su svi imali zajednički nazivnik za ovu poljoprivrednu kulturu koju su nazivali „drvom bogova.“


Maje i čokolada, poglavar brani podaniku uzimanje čokoladnog napitka.

Zapečene i smljevene sjemenke kakaovca su pretvarali u tekući napitak. 2007., godine znanstvenici su otkrili kako je na području Hondurasa u Puerto Escondidu pronađeni najstariji Olmečki tragovi masovne kultivacije kakaovca koja je datirana na 1400 godina prije nove ere. Pored plantaža je pronađena grnčarija od terakote u kojoj su se pronašli prastari tragovi jednostavnog napitka od kakaa pomiješanog s fermentiranim šećerima. Dakle prvi čokoladni napici su bili alkoholna pića.
Maje su umjetnost pravljenja čokolade donijele na novu razinu, stvarajući gorka čokoladna pića s udjelom čilija koja su služena u najvažnijim religioznim ritualima no i u svakodnevnom životu. Maje jako dobro su poznavali svojstva ovog napitka i običavali su ih piti u svim prilikama, pa čak i kao nagradu za težak rad ili sredstvo za potenciju. Maje su toliko obožavale kakao i čokoladu da su drva kakaovca uzgajali u vrtovima uz kuće bez obzira kojoj su kasti pripadali.


Osnovni sastojci za pripravljanje majanskog čokoladnog napitka.

U Puertu Escondidu se ostatak šećera u čokoladi nalazi tek u period mlađem od 1100 godine prije nove ere.
U Wikipediji stoji slijedeće:
Visoko razvijena civilizacija Maja u travnju je priređivala slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha, tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja. U Meksiku su potvrđena slična slavlja.
Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo donio je na španjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek će španjolski konkvistador Hernán Cortés kada krene u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija probati Xocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.



Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija, a tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš. Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu, još uvijek tekuću, počeli su dodavati šećer i cimet, ali tajnu nisu mogli dugo skrivati.
Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg nadnevka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. g. patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englezi (Joseph Fry) su 1847. g. otkrili kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova čokolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva čokolada za jelo. Švicarac Daniel Peter je eksperimentirao s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i uspio je proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. g.
Dalje su Švicarci usavršavali proizvodnju čokolade i godine 1879. Rudolf Lindt (Lindt je danas jedna od najpoznatijih tvornica čokolade) napravio je čokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu “chocolat fondant”).​
Ime „čokolada“ potječe iz vremena kada se čokolada više pila kao napitak iz riječi Xocóatl ili chocolatl (xoco što znači gorko i atl voda), od čega se dalje proširila po drugim indoeuropskim jezicima, pa je ušla u engleski kao chocolate, njemački Schokolade, francuski chocolat. U današnjem nahuatlu zove sexocolātl.
Sastav čokolade
U 100 grama obične čokolade se nalazi: 10 grama bjelančevina, 27 grama masnoća, 54 grama ugljikohidrata, 9 grama balasntnih tvari, 400 miligrama kalija, 300 miligrama magnezija, 250 miligrama fosfora, 100 miligrama kalcija, 12 miligrama natrija, 3 miligrama željeza i 500 miligrama teobromina.
Čokolada također sadrži:
Triptifan: Esencijalna aminokiselina koja sudjeluje u proizvodnji serotonina, a lagano topljenje čokolade na jeziku potječe lučenje endorfina (prirodnog hormona sreće) kojeg proizvodimo i za vrijeme seksualne aktivnosti.
Anandamid: Prirodni opijat kojeg u čokoladi ima u iznimno malim količinama i koji ne stvara ovisnost.
Feniletilamin: Tvar koju lučimo u mozgu kada smo zaljubljeni, i koja se uglavnom pretvara u dopamin u moždanim centrima koji su odgovorni za zadovoljstvo, ovi centri se uglavnom uključuju za vrijeme doživljavanja orgazma. Normalno ljudsko biće nema veliku potrebu za dopaminskom nagradom, no psihopate, naročito esencijalne psihopate imaju poremećaj u mozgu koji uvjetuje potrebu za stalnom dopaminskom nagradom.

Njezino kraljevsko veličanstvo – čokolada.

Antioksidansi: Čokolada sadržava velike količine prirodnih antioksidanata. Osim Q10 čokolada sadrži i flavonoide koji sprječavaju i liječe brojne bolesti i poremećaje, uključujući Parkinsonovu bolest, kancerogena oboljenja, dijabetes, aterosklerozu (začepljenje krvožilnog sustava), itd. Flavonoidi su gorki biljni proteini, njih osim u čokoladi pronalazimo i u čajevima, luku, češnjaku, jabukama, bananama, tamnom bobičastom voću, itd.
Saznajmo što je sve znanost uspjela otkriti o čokoladi i kakau.

Regularna konzumacija čokolade štiti od negativnog sunčevog zračenja
U žurnalu Letter of Applied Microbiology je 2009., godine objavljeno znanstveno istraživanje u čijem zaključku stoji kako flavonoidi iz kakaa i čokolade pored antioksidativnih svojstava imaju visoka zaštitna svojstva protiv sunčevog zračenja. HF ili visoki flavonol se najviše može naći u tamnoj gorkoj čokoladi u kojoj je nivo HF-a sačuvan. Znanstvenici su u periodu od 12 tjedana klinički izučavali učinke konzumacije 20 grama tamne čokolade na zdrave ljude koji su se svakodnevno sunčali, dok je druga kontrolna grupa konzumirala običnu čokoladu. Grupa koja je koristila tamnu čokoladu je bila u potpunosti zaštićena od štetnog UV zračenja dok je zaštitni utjecaj u grupi koja je jela običnu čokoladu ostao neprimijećen.

Čokolada s velikim udjelom kakaa ima jednake pozitivne učinke na zdravlje kao i crveno vino
U znanstvenom istraživanju objavljenom 2009., godine otkriveno je kako čokolada ima nevjerojatna pozitivna svojstva na ljudski metabolizam, pravilno korištenje i raspodjelu energije, te povećanje izdržljivosti. Jedino je crveno vino imalo jači pozitivni učinak na ljudski metabolizam od čokolade bogate kakaom.

Tamna čokolada poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava
U znanstvenoj studiji objavljenoj 2007., godine, istraživači iz Kardiovaskularnog centra i Sveučilišne bolnice u Zurichu su otkrili kako tamna čokolada ima izrazito potentna antioksidativna svojstva. Antioksidansi iz tamne čokolade sprječavaju i umanjuju simptome koronarne ateroskleroze, pa čak i kod pacijenata s presađenim srcem. Najjači antioksidans u čokoladi je flavonoid koji se pak najviše može nači u tamnoj gorkoj čokoladi bez mlijeka.

Tamna čokolada povećava količine dobrog kolesterola i smanjuje količine lošeg kolesterola
U studiji koja su 2008., godine napravili znanstvenici Instituta za Javno Zdravstvo Finske i Sveučilišta u Koupiou, otkriveno je kako polifenoli u kakau i tamnoj čokoladi utječu na kontrolu i uravnoteženje masnoća u krvi. U tri tjedna kliničkih ispitivanja, učesnici studije su konzumirali 75 grama različitih vrsta čokolade, u grupi koja je konzumirala tamnu čokoladu je otkriveno smanjenje od 11,4% do 13,7% lošeg kolesterola i povećanje dobrog kolesterola za isti postotak. Sve ostale grupe su imale manje pozitivne učinke dok grupa koja je koristila bijelu čokoladu uopće nije imala nikakve promjene u krvi. Znanstvenici smatraju da su masne kiseline iz kakaa utjecale na modifikaciju masnoća u krvi korisnika te da su također smanjivala oksidacijsku štetu u tijelima korisnika.

Čokolada ima ista farmakološka svojstva kao i marihuana
U znanstvenom istraživanju koje je objavljeno 1996., godine otkriveno je kako supstance u čokoladi i kakau mogu oponašati kanabinoide aktivacijom istih receptora u ljudskom mozgu i povećanjem nivoa anandamida. Anandamidi su lipidi koji se povezuju s kanabinoidnim receptorima i koji oponašaju psihoaktivne efekte droga. Drugim riječima čokolada povećava učinke marihuane, što se može implementirati u medicinskom korištenju Canabisa sative Indice, i to smanjenjem doza i učinaka opijata no povećanjem učinkovitosti zbog simultanog korištenja s konzumacijom čokolade.

Konzumacija čokolade smanjuje mortalitet od kardiovaskularnih bolesti
U istraživanju koje su obavili 2007., godine znanstvenici Sveučilišta John Hopkins u Baltimoreu, otkrilo je kako uobičajena konzumacija čokolade smanjuje broj smrtnosti uzrokovanog srčanim zastojima i različitim kardiovaskularnim bolestima i poremećajima. Mortalitet kod ljudi koji su imali iznimno teške kardiovaskularne poremećaje i bolesti se smanjio uz konzumaciju tamne čokolade nakon samo 48 sati testiranja.

Tamna čokolada smanjuje stres i krvni tlak
U odličnom tekstu koju je objavila uvažena web stranica Green Med Info su otkriveni rezultati istraživanja objavljenog u žurnalu Proteome Research u kojem se pokazalo kako svakodnevna konzumacija 40 grama tamne čokolade u dva tjedna smanjuje nivo hormona stresa kortizola i katekolamina kojeg javnost poznaje pod nazivom „hormon bijega ili borbe.“
Autori studije su također otkrili da svakodnevna konzumacija tamne čokolade ujednačava i uređuje rad ljudskog metabolizma.

Čokolada umanjuje rizik od srčanog zastoja i moždanog udara
U studiji koja je objavljena u European Heart Journal, praćeno je 20 tisuća građana Njemačke u periodu od deset godina,svi oni su uzimali u prosjeku 7,5 grama čokolade dnevno. U zaključku studije stoji kako se rizik od nastajanja srčanog zastoja i moždanog udara smanjio za nevjerojatnih 39% za razliku od druge isto tolike grupe koja je jela smo 1,7 grama čokolade dnevno.
U istom istraživanju je otkriveno kako čokolada uspješno balansira lučenje inzulina i stvara otpornost na razvijanje dijabetesa.

Konzumacija čokolade za vrijeme trudnoće, umanjuje nastanak preeklampsije
U znanstvenom istraživanju koje su napravili istraživači sa Sveučilišta Yale 2008., godine otkriveno je kako uobičajena konzumacija tamne čokolade uvelike umanjuje nastanak preeklampsije i smanjuje njene simptome. Preeklampsija je trudnički poremećaj koji se obično očituje u prvoj trudnoći, simptomi su povećani krvni tlak, povećanje proteina u urinu, glavobolje i/ili migrene, zamučen vid, osjetljivost na svjetlost i zvuk, bol u abdomenu i nagli rast težine. Preeklampsiju karakterizira i otjecanje udova trudnica pa čak gubljenje svijesti, no u iznimnim slučajevima može uzrokovati smrt beba i trudnica.
Nadamo se da ćemo uskoro imati još interesantnih saznanja o hrani koja je puno više od obične poslastice.

Komentar:
"Nije da je čokolada zamjena za ljubav. Ljubav je zamjena za čokoladu. Čokolada je, priznajmo si to, puno pouzdanija od muškaraca!" - Miranda Ingram

Volite li Vi čokoladu?
 
Poslednja izmena od urednika:
G

Gea

Gost
#15
Obećanje - ispunjenje !


Domaća čokolada

500 gr kristal šećera i 2 dcl vode staviti u veću šerpu da vri 7 minuta.
Skloniti šerpu sa vatre i dodati 150 g putera.
Kada se puter istopi dodati 250 g mleka u prahu i 70 g kakaoa (paziti da ne ostanu grudvice).
Na kraju dodati 100 g seckanih oraha.
Masu sipati u pleh koji je podmazan sa malo ulja.
Neka stoji pola sata, zatim iseći štanglice i staviti u frižider.

Kad se napravi, obavezno zvati da se proba ! :p

 
G

Gea

Gost
#17
Pa može naravno, stvar ukusa ...Badem, lešnik, suvo grožđe ... sve može .... njammi!
 
Top