Aristotel

[anuška]

ARISTOTEL

Aristotel spada među najveće filozofe svih vremena, a smatra se najznačajnijim sintetičkim umom i najsveobuhvatnijim duhom antike. Poznat je po tome što je sistematski razvio u nizu kapitalnih djela novu originalnu filozofiju.

Od njegovih velikih djela zasigurno treba izdvojiti: "Organona", "Fiziku", "Metafiziku", "Nikomahovu etiku", "Politiku", "Poetiku" i naravno "Retoriku".

Rodio se u mjestu Stagira u Traciji 384. pr. Kr. Poznato je kako je bio Platonov učenik, a njegov metafizički dualizam odbacio je tvrdeći da u stvarnosti postoje samo pojedinačne stvari iz kojih razum apstrahira opće pojmove. U Ateni je osnovao peripatetičku filozofsku školu, koja je nastavila s radom i nakon njegove smrti.

Tijekom svog života i straživao je razna područja i bavio se njihovom problematikom. Naime koncentrirao se na područje logike, metafizike, fizike, psihologije, etike, politike, astronomije, meteorologije, zoologije, poetike i druga područja koja su okupirala njegove misli. Njegova se logika do koje došao u svojim mnogim istraživanjima, održala i do danas kao uzor za zasnivanje elementarne logike, što je dovelo do zaključenja od samog Kanta kako je logika od Aristotela dobila savršen oblik da nije mogla niti naprijed, niti nazad.

Po njegovu učenju najviša od svih znanosti bila je “prva filozofija”, zato što proučava biće kao biće te otkriva da ono po sebi ima razna značenja. Sastavni dio “prve filozofije” je zasigurno teologija. Ona se usredotočava na božanski um koji je prvi, pokretač sveukupne zbilje.

Objašnjavaući gibanje i nastajanje kao prijelaz supstancije, daje jedan od najvažnijih odgovora na središnji problem grčke filozofije. Taj prijelaz omogućuju metafizička načela materije i forme, koje u osjetnom svijetu ne postoje odvojeno, nego tek tvore konkretnu supstanciju.

Objašnjavajući gibanje i nastajanje kao prijelaz supstancije ne iz nebića u biće, nego iz bića kao mogućnosti u biće kao zbiljnost, daje jedan od najvažnijih odgovora na središnji problem grčke filozofije. Taj prijelaz omogućuju metafizička načela materije koje u svijetu ne postoje odvojeno, nego tek zajedno tvore konkretnu supstanciju.

Aristotel je umro 322. pr. Kr. u Halkidi.

ARISTOTELOVA ETIKA

Aristotel je stvorio originalno etičko učenje koje je povezano sa njegovom metafizikom. Za njega svrha čovekovog života je da usavrši delatnost karakterističnu samo za njega (i Boga) - delatnost mišljenja. Čovek može da teži i bogatstvu i slavi i moći, ali u njima nema neke vrednosti po sebi; vredna po sebi je sreća koju čovek može naći samo u nekoj delatnosti koju je usavršio.
Ako usavršava mišljenje, na taj način čovek postaje sličan Bogu.
Po Aristotelu, čovek je sposoban da ima dve vrste vrlina: dianoetičke koje se tiču usavršavanja znanja, kao što je npr. mudrost, i uže etičke kao što je hrabrost, umerenost ili blagost. Od onoga što čovek može da zna neke stvari ne mogu biti drugačije (večne su i nepromenljive) i njima se bavi mudrost, ali čovek se bavi i stvarima koje su stalno drugačije, kao što su npr. životne okolnosti i problemi koji se javljaju u njima. Za rešavanje tih problema potrebna je praktična mudrost koju Aristotel naziva razboritost (grč. fronesis). Razboritost je spoj dobrih krajnjih ciljeva, koji se stiču vaspitanjem, i sposobnosti da se iznađu sredstva za njihovo ostvarenje, što se najviše stiče iskustvom.
Uže etičke vrline su najčešće sredina između dve krajnosti. Tako je npr. hrabrost vrlina, a kukavičluk i luda smelost mane, velikodušnost (darežljivost) vrlina, a rasipništvo i tvrdičluk mane, ponos vrlina, a malodušnost i oholost mane, itd.
Po Aristotelu čovek je, osim što je razumsko, i političko biće (zoon politikon). On mora da živi u zajednici i svoje vrline dostiže tek tada. Čovek treba da teži vlastitoj sreći, ali je još veći zadatak da pokuša da i zajednicu učini srećnom. Svrha države je ta sreća njenih građana. Aristotel nije, kao Platon, predlagao neku idealnu državu različitu od svih postojećih. Smatrao je da u zavisnosti od uslova u nekoj državi ona može da bude dobro uređena kao monarhija, aristokratija ili republika. Ali ovi oblici imaju i svoje negativne verzije tiraniju, oligarhiju i demokratiju. Smatrao je da svi treba da biraju vlast, ali da mogu da se kandiduju samo građani koji su samostalni, zahvaljujući svom bogatstvu.

MALI IZBOR ARISTOTELOVIH MISLI

• Za puno zadovoljstvo životom čovjeku su potrebna i vanjska i unutrašnja dobra. (1360b)
• Sreću pružaju plemenito porijeklo, brojni i valjani prijatelji, bogatstvo, valjano i brojno potomstvo, zdravlje, ljepota, snaga, stastitost, ugled, čast, razboritost, hrabrost, pravednost, trezvenost… (1360b)
• Pametan čovjek izbjegava kako ono što je suvišno, tako i ono što je nedovoljno, te teži sredini. (1106b)
• Koliko i kakvo prekoraćenje mjere je za osudu, određuju pojedinačni slučaj i individualno shavaćanje. (1126b)
• Ima osjećaja i radnji koje su loše po sebi, te se kod njih ne može govoriti o pravoj mjeri; takvi su naprimjer zluradost, bestidnost, zavist, a od radnji preljub, krađa, ubojstvo. (1107a)
• Hrabrost je sredina između plašljivosti i lude smjelosti, a sredina između rasipnosti i škrtosti je - velikodušnost. (1107b)
• Ima stvari na koje nitko ne smije dopustiti da bude prisiljen, ni po cijenu smrti u najstrašnijim mukama. (1110a)
• Ako je u našoj vlasti učiniti nešto dobro, onda je u našoj vlasti i učiniti nešto loše. (1113b)
• Sve što se upotrebljava može se upotrijebiti dobro i loše. (1120a)
• Najviše voljeti uživanja koja su nam zajednička sa životinjama - životinjski je. (1118b)
• Svi ljudi nalaze zadovoljstvo u jelu, piću i seksu, samo ne svi u pravoj mjeri. (1154a)
• Čovjek ne postaje bogatiji samo povećavanjem postojećeg bogatstva, nego i smanjivanjem izdataka. (1359b)
• Sramno je izvlačiti dobit iz niskih i prljavih stvari, kao i od nemoćnih osoba. (1383b)
• Pozitivnost karaktera se više ogleda u vršenju onoga što je dobro, nego u nevršenju onoga što je loše. (1120a)
• Stupanj velikodušnosti određuje veličina imovine darovatelja (a ne apsolutna vrijednost onoga što se daruje). (1120b)
• Podnositi uvrede bez ljutnje i mirno gledati vrijeđanje bližnjih znak je ropske prirode. (1126a)
• Pravedno je ono što stvara i održava sreću uopće, te ono što je stvara u državnoj zajednici. (1129b)
• Svađe i sukobi nastaju ili kada jednaki ne dobivaju jednako, ili kada oni koji nisu jednaki dobivaju i uživaju jednako. (1131a)
• Ljudi su skloni upotrijebiti vlast u vlastitu korist, stoga se vlast ne povjerava jednom čovjeku nego zakonu. (1134b)
• Većina se ljudi ne uzdržava od ružnih postupaka zbog sramote, nego zbog (straha od) kazne. (1179b)
• Gdje nema kajanja nema ni popravljanja. (1150a)
• Mudar je onaj čovjek koji ispravno rasuđuje o svemu što vodi pravilnom načinu života. (1140a)
• Nije moguće ostvariti osobne interese neovisno o interesima obitelji i šire zajednice. (1142a)
• Dobar se čovjek odnosi prema svom prijatelju kao prema samome sebi. (1170b)
• Opak čovjek može učiniti deset tisuća puta više zla nego životinja. (1150a)
• Ima mnogo pokvarenosti i prljavštine među ljudima. (1176a)
• Rijetki ljudi sjedinjuju u sebi visok socijalni položaj i moralne vrijednosti. (1158a)

Izvor: ruskijezik.info, filozofijainfo.com, životopis.hr

 

[lasta]

• Sreću pružaju plemenito porijeklo, brojni i valjani prijatelji, bogatstvo, valjano i brojno potomstvo, zdravlje, ljepota, snaga, stastitost, ugled, čast, razboritost, hrabrost, pravednost, trezvenost… (1360b)

• Koliko i kakvo prekoraćenje mjere je za osudu, određuju pojedinačni slučaj i individualno shavaćanje. (1126b)

• Ljudi su skloni upotrijebiti vlast u vlastitu korist, stoga se vlast ne povjerava jednom čovjeku nego zakonu. (1134b)

Krive misli!

 

[Stemis]

• Ljudi su skloni upotrijebiti vlast u vlastitu korist, stoga se vlast ne povjerava jednom čovjeku nego zakonu. (1134b)

Krive misli!

Zbog čega misliš da je ova misao pogrešna? Ja verujem da je ovo potpuno ispravna misao, koja, na žalost, je u praksi teško ostvariva.

 

[lasta]

A sto radi Zakon ? Tko je taj Zakon, mi svi skupa ? Doista mislis tako ?

 

[lasta]

• Sreću pružaju plemenito porijeklo, brojni i valjani prijatelji, bogatstvo, valjano i brojno potomstvo, zdravlje, ljepota, snaga, stastitost, ugled, čast, razboritost, hrabrost, pravednost, trezvenost… (1360b)

Plemenito porijeklo, bogatstvo, ljepota, ugled, to je ono sto ja izdvajam. Skidam kapu Aristotelu ali zbog takvih poput njega nama sada jeste ovako!

• Koliko i kakvo prekoraćenje mjere je za osudu, određuju pojedinačni slučaj i individualno shavaćanje. (1126b)

Ovo mi je predivna misao. Ovo mogu da prebacim u moral , ali izdvojila sam ga namjerno jer niti u njegovo doba ovo nije islo skladu s tom misli i ujedno se nadovezuje sa zadnjom!

 

[Stemis]

A sto radi Zakon ? Tko je taj Zakon, mi svi skupa ? Doista mislis tako ?

Mislim da je Aristotel hteo reći da se vlast treba vršiti u skladu sa propisima, dakle, bez diskrecionog odlučivanja vršioca vlasti. Što bi pravnici, ali i političari rekli: vladavina prava ili pravna država. Ili laički, zakon jednak za sve. Da, zaista verujem da su nosioci vlasti skloni da upotrebe, odnosno zloupotrebe vlast. Zbog toga smatram da jedna dobro uređena država, sa sistemom u kome se zakon primenjuje prema svima na isti način, može daleko bolje funkcionisati i omogućiti bolji život svojim sugrađanima od onih gde to nije tako.

 

[lasta]

Slazem se sa tobom, no kako sam ja daleko od Aristotela od tada pa sve do sada nisam vidjela da se vlast vrsila u skladu s propisima bas niti u jednoj zemlji niti u bilo kom narodu . Ne drzim glas da bi nam bilo bolje bez vlasti, pa cak niti ove, cak ne mogu niti da zamislim nesto takvo prosto me je strah. Mi copor prosto moramo da imamo poglavicu i zakone to je valjda nepisani zakon prirode, kazem prirode jer nisu ljudi jedini koji zive po tom principu.

 

[Stemis]

Tačno je da se vlast manje ili više ne vrši baš u skladu sa propisima, ali hajde uporedimo skandinavske zemlje, Japan i recimo zemlje bivše YU. Rekao bih da je kod njih sve bolje nego kod nas. A sve je to stvar pravila, pisanih ili nepisanih, svejedno. Kod njih je to urezano duboko u nacionalnu svest, oni prosto uče decu da se ponašaju u skladu sa tim pravilima, dok mi, na žalost, učimo decu da rade upravo suprotno.
I ja ne želim reći da bi nam bez vlasti bilo bolje, već samo da se treba vršiti na način na koji je zakonom propisano. Hm, da ne tupim dalje, za nas je to ipak utopija.

 

[lasta]

Moram da kažem da sam sretna sto sa sinom nisam u Japanu. Ako od malih nogu ga ucim da se ponasa u skladu s tim pravilima , ma bilo kojim pravilima osim osnovnim a to je usaditi dobro u njega , pokusati svim silama da bude covjek, ucila bih ga da gubi pravo da bude on. Krala bih njegov um, zivio bi kao neko drugi ne kao on. Gubio bi pravo na slobodu misljenja, zivljenja to bi bio zivot robota. Gledaj ne zelim vjerovati i ne vjerujem da sam na ovaj svet dosla da bih zavrsila skolu i skolovanje, nasla posao i do penzije radila , gradila i zivotarila....ne, znam da nisma , znam da to nije svrha moga doslaska na ovaj svet, kao niti tvoja..........Ali sam uveliko svjesna da 30 godina tako zivom i da tako bude do te penzije , ako dodem do nje i ako je budem imala . Radila sam 5 godina na crno u Ch, sto nam je sva ta vladavina i ti zakoni donjelo.....Da na majci zemlji koja pripada svima nama sam ja na jednom djelu nje izbjeglica....da se moram da krijem jer koracam njenim tlom ?

 

[Stemis]

Slažem se s tobom, ali nisam mislio na sva pravila ponašanja, već upravo na ta osnovna. Na žalost, naša (ljudska) ljubav ka materijalnim vrednostima nas je dovela do toga da postanemo "roboti" ili bolje rečeno postanemo robovi sopstvenog rada, ili još preciznije ljudske pohlepe. Ipak, pravila ponašanja trebaju postojati, baš iz razloga da ne živimo u čoporu, da nam život ne zavisi od najačih u njemu, već da kao svesna bića imamo pravo na svu slobodu koja neće ugrožavati tuđu slobodu. Za razliku od ljudi, životinje od prirode uzimaju onoliko koliko im je neophodno za opstanak. Tako žive, tako se hrane... Za ljudski rod to svakako ne možemo reći. Ali isto tako ne mislim da su pravila ponašanja ta koja su do toga dovela.
Nadam se da razumeš šta želim reći.

 

[lasta]

Razumijem . No za ovo o cemu pises, to u nasu djecu i nase generacije ne samo nase ,bivse i buduce , ne usaduje vlast, zakon....nego ja, ti i svi mi i prvenstveno oni sami. Isto drvo jabuke, a sve jabuke razlicite . U jednoj je zemlji vlast donjela zakon da ne smijes imati vise od jednog djeteta, a nije daleko od gore navedene . Postujem doista postujem Aristotela, ne, ne slazem se sa svim njegovim misljenjima samo iz razloga sto se bojim onoga sto me ceka sutra. A moje sutra je izgradeno na mome danas i Aristotelovom starom vijeku

 

[Stemis]

Ja bih rekao da možemo konstatovati da se po ovom pitanju ne slažemo. I to je dobro i za nas, ali i za ovoj forum.

 

[lasta]

Oboje smo, cini mi se rekli da smo skloniji debati . Je, hvala ti sto si tu i priustis mi dobro prvu kavu uz divnu debatu

 

[Stemis]

Zadovoljstvo je i moje i nadam se da mi urednici neće zameriti na ovoj spam poruci.
Elem, pošto piješ prvu kaficu, nadam se da ti ova pesma neće pokvariti raspoloženje :

 

[lasta]

Riblja Corba mi nikad ne moze pokvariti ne samo kavu, nego bilo sto Hvala Stemis